Razlika između inačica stranice »Crna reka«

Obrisano 138 bajtova ,  prije 13 godina
bez sažetka
m (Bot: ispravak poveznice)
{{Rijeka
{{stilska dorada}}
| ime = Crna Reka
{{Rad obožavatelja}}
| slika =
<!-- najljepša, prekrasna... -->
| Duljina = 207
 
| Nadmorska visina izvora = 760
'''Crna Reka''', rijeka je u [[Makedonija|Makedoniji]]. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Željezare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.
| Prosječni istjek =
 
| Površina porječja =
Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, predstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji indikatori čistoće vode.
| Izvor =
 
| Ušće = [[Stobi]]
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju.
| Tip ušća =
 
| Pritoke = Dragor, Jelaška reka, Belašica i Blato
U ovom prostranom području između [[Kičevo|Kičeva]], Makedonskog Broda i [[Bitola|Bitole]] u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski [[grah]], [[Bundeva|bundeve]] posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara žita, [[kukuruz]] i [[voće]]. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu [[Pelagonija|Pelagoniju]]. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo [[Komarac|komaraca]], a tim u ovom kraju pogubne [[Malarija|malarije]], zato se od [[1953.]] godine prišlo [[Melioracija|melioracionim]] zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano-[[Antika|antičkog]] lokaliteta Stobi u Vardar.
| Države kroz koje protječe = [[Makedonija]]
 
| Gradovi kroz koje protječe =
{{mrva-rij}}
| Slijev = [[Egejsko more]]
| Ulijeva se u = [[Vardar]]
| Plovna od - do =
}}
'''Crna Reka''' ([[makedonski]]: ''Црна Река''), je rijeka u [[Makedonija|Republici Makedoniji]], najveći desni pritok [[Vardar|Vardara]], dužine 207 km.
Crna izvire kod izvora ''Crna dupka'', u blizini sela ''Železnec'', na nadmorskoj visini od 760 metara.
Od izvora do sela ''Bučin'', Crna teče kroz kraj - [[Demir Hisar]], a od ''Bučina'' do sela '''Skočivir''', kroz dolinu [[Pelagonija|Pelagoniju]] ( najveću kotlinu u Makedoniji). Kroz Pelagoniju rijeka teče u pravcu ''sjever-jug'', a kod sela '''Brod''', naglo zaokreće i teče prema sjeveroistoku. Kod sela ''Skočivir'' rijeka ulazi u '''Skočivirsku klisuru''' (najduža klisura u Makedoniji, duga 104 km.). Rijeka teče kroz visoki ''Mariovski kraj'', i dobija karakter brze planinske rijeke, uskog korita, i visokih strmih obala. Kod sela ''Galište'', ulazi u jezero dugo 30 km., jer je na kraju klisure kod sela ''Vozarsci'', podignuta brana, visoka 105 m. Ovo '''Tikveško jezero''', služi kao akomulacija za [[hidrocentrala|hidrocentralu]], a vode se koriste i za umjetno natapanje. Od jezera, pa do uvira u [[Vardar]] kod antičkog lokaliteta [[Stobi]], rijeka ponovo dobija ravničarski karakter.
* Veći izvori Crne su; ''Dragor'', ''Jelaška reka'', ''Belašica'' i ''Blato''.
* [[1953]]. Pristupilo se velikim [[melioracija|melioracionim]] radovima, na koritu rijeke kroz [[Pelagonija|Pelagoniju]], jer se kod grada [[Bitola|Bitole]], rijeka izljevala i tvorila močvaru, koja se protezala do grada [[Florina|Florine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Tako da je taj kraj do tada bio i [[malarija|malaričan]].
 
[[Kategorija:Rijeke Makedonije]]
<!-- interwiki -->
 
[[bg:Черна (река)]]
[[de:Crna Reka]]