Otvori glavni izbornik

Promjene

Nema promjene veličine, prije 11 godina
m
bez sažetka
'''zborniIzborni knezovi''' ([[njemački jezik|njeem.]] Kurfürst; - jednina; Kurfürsten - množina), bili su članovi izbornog tijela — elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Njihove osnovne funkcije i prvi kneževi izbornici bili su određeni Zlatnom bulom koju je izdao [[Karlo IV]] [[1356.]] godine.
 
 
Tokom i poslije 15. stoljeća, biranje cara Svetog rimskog carstva je bilo formaliziranje elektivne monarhije u ono što je u stvari bila dinastička sukcesija, uglavnom na jednog od Habzburških nadvojvoda koji su ulavnom bili stariji sinovi od preminulih vladara.
 
Formalno su uvijek birali Rimskog kralja, koji je okrunjen u Njemačkoj, ali koji je postajao car Svetog Rimskog carstva tek kad bi ga okrunio papa. Karlo V je bio poslednji okrunjeni car - svi carevi posleposlije njega su bili izabrani carevi (njem. erwählter Römischer Kaiser; lat. electus Romanorum imperator).
 
Tijekom velikog dijela povijesti Svetog rimskog carstva (barem do 13. stoljeća) bilo je sedam kneževa izbornika: 3 svećenička te 4 svjetovna .
*nadbiskup od Mainza
*nadbiskup od Trira
*nadbiskup od Koelna,[[Koeln]]a
 
Svjetovni izbornici su bila 4 velikaša: