Wikipedija

Franjevački samostan i crkva na Kaptolu: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Donatus (razgovor | doprinosi)
16.472 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:Franjevci_Kaptola15.jpg|thumb|right|250px200px|Samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu]]
'''Franjevački samostan i crkva na Kaptolu''' u [[Zagreb]]u sjedište je [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]].
 
==Franjevci u Zagrebu==
[[Slika:Franjevci_Kaptola05.JPG|thumb|right|250px200px|Katarina Galović prima sv. Franju. U pozadini, zagrebačka katedrala. Zidna slika iz barokne kapele sv. Franje na ulasku u samostan.]]
Prisutnost [[franjevci|franjevaca]] u Zagrebu seže duboko u [[13. stoljeće]] u vrijeme kada su prvi sljedbenici [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškog]] odlazili iz [[Italija|Italije]] po cijelom [[Europa|europskom]] kontinentu. Djelujući ovdje preko sedam stoljeća, kaptolski su franjevci udarili gradu Zagrebu neizbrisivi duhovni, kulturni i povijesni pečat.
Prema jednoj predaji u Zagrebu je boravio i sam sv. Franjo Asiški, osnivač Reda Manje braće, poznatog pod imenom franjevaca. Prema toj predaji sveti je Franjo za svoga boravka u Zagrebu stanovao kod bogate udovice [[Katarina Galović|Katarine Galović]], a na mjestu njezine kuće danas se nalazi kapela posvećena upravo sv. Franji,<ref>HORVAT, Rudolf, ''Zagreb'', Zagreb 1942., str. 17.</ref> unutar današnjeg franjevačkog samostana na Kaptolu. Nadalje ta ista predaja kaže da je Franjo tada blagoslovio Galovićkin zdenac te da je na njezinu molbu četiri godine prije svoje smrti, [[1226.]] godine, poslao u Zagreb dvojicu svoje braće, kustoda fra Grgura i fra Ortolsa. Njima je spomenuta udovica poklonila svoj posjed na kojem su oni kasnije sagradili samostan i crkvu.<ref>CVEKAN, Paškal, ''Kaptolski franjevci'', Zagreb 1990., str. 22.</ref>
Redak 41:
 
==Crkva sv. Franje==
[[Slika:Franjevci_Kaptol1.JPG|thumb|right|300px250px|Unutrašnjost crkve sv. Franje]]
Današnja je crkva izvorno gotička, jednobrodna crkva iz sredine 13. stoljeća, podignuta nakon tatarske provale. Barokizirana je u 17. stoljeću nakon što je prvotnu crkvu uništio požar. Tada su joj dodane i pokrajnje kapele. Nakon katastrofalnog potresa iz 1880. godine crkva je rekonstruirana u [[neogotika|neogotičkom]] slogu prema nacrtima graditelja i konzervatora [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], poznatog kao zagovornika čistog stila i europskog stručnjaka za gotizaciju povijesnih građevina. Jedan od njegovih najpoznatijih zahvata jest i restauracija [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], također u neogotičkom slogu. Bollé je, prilikom obnove, crkvi dodao i novi toranj, oblikovan u gotičkom slogu namjesto dotadašnjeg baroknog tornja s lukovičastom kapom.
Redak 53:
 
===Unutrašnjost crkve===
[[Slika:Franjevci_Kaptola11.JPG|thumb|rightleft|200px150px|Oltarna slika Gospe Žalosne, pred kojom je molio [[Eugen Kvaternik]].]]
Kaptolskom je crkvom nekada dominirao veliki glavni oltar, izrađen od čista jelova drveta, ukrašen brojnom ornamentikom u slogu kasne gotike. Na vrhu oltarnog retabla nalazio se kip Bezgrešne Djevice, zaštitnice Franjevačkog reda. U sredini se nalazila oltarna slika, rad fra [[Celestin Medović|Celestina Medovića]], a prikazivala je sv. Franju kojemu je oltar bio posvećen. Sa strane su se nalazili kipovi zaštitnika novoosnovane Provincje, [[sv. Ćiril i Metod|svetih Ćirila i Metoda]], zatim kip [[sveti Bonaventura|sv. Bonaventure]] i kipovi sv. [[Elizabeta Ugarska|Elizabete]] i [[Luj IX., kralj Francuske|sv. Ljudevita]]. Nakon Drugog vatikanskog sabora oltar je uklonjen da bi kasnije naknadno bila vraćena oltarna slika u nešto skromniji okvir nego što je bio raskošni predkoncilski oltar. Ovaj manji oltar i danas se nalazi u svetištu crkve.<ref>Isto., str. 105.</ref>
[[Slika:Franjevci_Kaptol4.jpg|thumb|right|300px|Oltarna slika, rad [[Celestin Medović|Celestina Medovića]], i vitraji, rad [[Ivo Dulčić|Ive Dulčića]].]]
Uz veliki oltar sv. Franje Asiškog u crkvi se nalazi još šest pokrajnjih oltara:
 
#. Oltar Presvetog Srca Isusova – u prvoj kapeli na sjevernom zidu lađe, izrađen u neogotičkom slogu s kipom [[Srce Isusovo|Srca Isusova]]. Ovaj kip tipičan je rad [[tirol]]skih radionica.
#1. Oltar ŽalosnePresvetog GospeSrca Isusova – smješten je u drugojprvoj kapeli na sjevernom zidu lađe, također je izrađen u neogotičkom slogu, as ukipom retabl[[Srce jeIsusovo|Srca ugrađenaIsusova]]. staraOvaj kip tipičan je slikarad žalosne[[tirol]]skih Gosperadionica.
 
#Oltar sv. Ane – nalazi se u trećoj sjevernoj kapeli, i on je izrađen u gotičkom slogu kao i svi oltari u crkvi. U središnjoj niši oltara smješten je kip [[sveta Ana|sv. Ane]] s malom Marijom, izrađen u terakoti, a rad je kiparice Ulman iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].▼
#2. Oltar sv.Žalosne JosipaGospe – ovajsmješten neogotički oltar nalazi seje u prvojdrugoj kapeli južnena stranesjevernom zidu lađe., Sličantakođer je oltaruizrađen Srcau Isusova.neogotičkom Kipslogu, [[svetia Josip|sv.u Josipa]]retabl sje Djetetomugrađena Isusomstara nalazislika sežalosne u središnjoj nišiGospe.
 
#Oltar sv. Antuna – ovaj gotički oblikovani oltar nalazi se u drugoj južnoj kapeli uz pregradnu istočnu stijenu. Istovjetan je oltaru Žalosne Gospe. Na retablu se nalazila oltarna slika koja prikazuje [[sv. Antun]]a kako kleči u zanosu pred nebeskim Djetetom. Pretpostavlja se da je slika sa starijeg baroknog oltara. Kasnije je ova slika zamijenjena kipom sv. Antuna.▼
▲#3. Oltar sv. Ane – nalazi se u trećoj sjevernoj kapeli, i on je izrađen u gotičkom slogu kao i svi oltari u crkvi. U središnjoj niši oltara smješten je kip [[sveta Ana|sv. Ane]] s malom Marijom, izrađen u terakoti, a rad je kiparice Ulman iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].
#Oltar sv. Valentina – jednostavan gotički oltar kao i oltar sv. Ane nalazi se u trećoj kapeli s južne strane. Kip [[sveti Valentin|sv. Valentina]] smješten je u središnjoj niši.▼
 
4. Oltar sv. Josipa – ovaj neogotički oltar nalazi se u prvoj kapeli južne strane lađe. Sličan je oltaru Srca Isusova. Kip [[sveti Josip|sv. Josipa]] s Djetetom Isusom nalazi se u središnjoj niši.
 
▲#5. Oltar sv. Antuna – ovaj gotički oblikovani oltar nalazi se u drugoj južnoj kapeli uz pregradnu istočnu stijenu. Istovjetan je oltaru Žalosne Gospe. Na retablu se nalazila oltarna slika koja prikazuje [[sv. Antun]]a kako kleči u zanosu pred nebeskim Djetetom. Pretpostavlja se da je slika sa starijeg baroknog oltara. Kasnije je ova slika zamijenjena kipom sv. Antuna.
 
▲#6. Oltar sv. Valentina – jednostavan gotički oltar kao i oltar sv. Ane nalazi se u trećoj kapeli s južne strane. Kip [[sveti Valentin|sv. Valentina]] smješten je u središnjoj niši.
 
Pod korom u udubljenu južnog zida nalazi se Spilja Gospe Lurdske, koja je bila prva takva spilja uređena u gradu Zagrebu. Uz stare oltare uklonjena je i propovjedaonica tako da je nova propovjedaonica izrađena u gotičkom stilu kako bi se uklopila u novu vizuru crkve, no i ona je nakon Drugog vatikanskog sabora uklonjena. U istome stilu izrađene su i drvene ispovjedaonice, njih šest i smještene u pokrajnje kapele. Za obnove crkve 1990-tih godina izrađene su nove ispovjedaonice, a zadržane su dvije neogotičke. Propovjedaonica i kapele rad su stolara Budickog. Umjesto baroknih slika Križnoga puta u samostanskoj je crkvi postavljen Križni put izrađen tirolskim kipićima, koji su [[1970.]] godine uklonjeni i poklonjeni samostanu u [[Klanjec|Klanjcu]], a postavljene su slike donesene iz ruševne samostanske crkve iz [[Kloštar Ivanić|Kloštra Ivanića]], nastale [[1763.]] godine.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Franjevački_samostan_i_crkva_na_Kaptolu"