Wikipedija

Izolator: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m robot Dodaje: ur:غیر موصل
{{fact}}, uređivanje
Redak 1:
[[Slika:Stripped wire.jpg|thumb|Bakreni vodič izoliran plastičnim materijalom]]
 
'''Električni izolatoriizolator''' suje materijalimaterijal u kojimakojem nema slobodnih nosilacanositelja [[električni naboj|električnog naboja]], pa zbog toga vrlo slabo vodevodi [[električna struja|električnu struju]].
 
Sinonim za pojam ''izolator'' je i ''[[dielektrik]]'' koji se u [[elektrotehnika|elektrotehnici]] obično koristi za izolatore u [[električni kondenzator|kondenzatorima]], a često se susreće i u [[fizika|fizici]].
 
U različitim oblicima, izolatori su u širokoj uporabi u tehnici, od porculanskih visokonaponskih izolatora za visokonaponske vodove, preko izolacijskih materijala kojima se presvlače električni vodiči, do raznih umjetnih materijala za kučištakućišta električnih uređaja i alata, tijela elektroinstalacijskog materijala, izolacije rastavljača u rasklopnim uređajima jake struje, ploča za izradu tzv.[[tiskana "pločica|tiskanih pločica"]] za elektroniku, izolirajućih folija za izradu kondenzatora i dr.
 
Među poznatim izolatorima najbolji je suhi [[zrak]]. Nakon njega [[parafin]], pa [[staklo]], [[porculan]], [[mika]], tvrda [[guma]], [[PVC]] i njemu srodni [[plastični materijali]], [[svila]], suhi [[papir]] i neke [[tekućina|tekućine]], (naročito specijalno [[ulje]] za transformatore). Neki od tih materijala današnja [[elektrotehnika]] ne primjenjuje jer nisu praktični, ali su bili u upotrebi prije pojave današnjih modernih izolacijskih materijala.▼
 
▲Među poznatim izolatorima najbolji je suhi [[zrak]]{{fact}}. Nakon njega [[parafin]], pa [[staklo]], [[porculan]], [[mika]], tvrda [[guma]], [[PVC]] i njemu srodni [[plastični materijali]], [[svila]], suhi [[papir]] i neke [[tekućina|tekućine]], (naročito specijalno [[ulje]] za transformatore). Neki od tih materijala današnja [[elektrotehnika]] ne primjenjuje jer nisu praktični, ali su bili u upotrebi prije pojave današnjih modernih izolacijskih materijala.
 
Za svojstva i područja namjene izolatora važno je nekoliko karakterističnih parametra:
* specifični otpor, (suprotnostznak je električnoj vodljivosti)[[ro|ρ]], izražen u Ωmm2Ωmm<sup>2</sup>/m bilježi se sa ρ (ro). To je otpor, koga prolasku struje pruža žica presjeka 1 mm2mm<sup>2</sup>, dužineduljine 1 m. Dobre izolatore odlikuje visok specifični otpor. ▼
* probojna čvrstoća izražena u kV/mm predstavlja napon kod koga nastupa proboj izolatora debljine 1 mm. ▼
* dopuštena maksimalna temperatura je temperatura kod koje izolator još zadržava dostatna mehanička i električna svojstva (osobito specifični otpor i probojnu čvrstoću) koja garantiraju siguran pogon. Prekoračenje te temperature može uzrokovati mekšanje, pa i taljenje izolatora, zapaljenje, ugljenisanjepougljenjivanje i dr., nakon čega slijedi proboj izolacije.▼
 
 
Tabela daje navedene parametre za najčešće vrste izolacijskih materijala:▼
▲* specifični otpor (suprotnost je električnoj vodljivosti) izražen u Ωmm2/m bilježi se sa ρ (ro). To je otpor, koga prolasku struje pruža žica presjeka 1 mm2, dužine 1 m. Dobre izolatore odlikuje visok specifični otpor.
 
▲* probojna čvrstoća izražena u kV/mm predstavlja napon kod koga nastupa proboj izolatora debljine 1 mm.
 
▲* dopuštena maksimalna temperatura je temperatura kod koje izolator još zadržava dostatna mehanička i električna svojstva (osobito specifični otpor i probojnu čvrstoću) koja garantiraju siguran pogon. Prekoračenje te temperature može uzrokovati mekšanje, pa i taljenje izolatora, zapaljenje, ugljenisanje i dr, nakon čega slijedi proboj izolacije.
 
▲Tabela daje navedene parametre za najčešće vrste izolacijskih materijala
 
{|borderclass="1wikitable"
|'''materijal'''
| bakelit
Line 35 ⟶ 31:
| transform. ulje
|-
|'''specifični otpor (Ωmm<sup>2</sup>/m)'''
|'''specif.otpor ρ '''
| 10<mathsup>10^10</mathsup>
| ?
| 10<mathsup>10^16</mathsup>
| 10<mathsup>10^11</mathsup>
| 10<mathsup>10^14</mathsup>
| 10<mathsup>10^10</mathsup>
| 10<mathsup>10^7</mathsup>
| 10<mathsup>10^14</mathsup>
| 10<mathsup>10^14</mathsup>
| 10<mathsup>10^8</mathsup>
| 10<mathsup>10^10</mathsup>
|-
| '''prob.čv.probojna čvrstoća (kV/mm)'''
|20
|10..30
|10..30
|?
|50
|50
Line 61 ⟶ 57:
|8..12
|-
|'''dozv.temp.dopuštena temperatura (°C)'''
|55..100
| -30..60
Line 67 ⟶ 63:
|65
|60..70
| ?
| ?
|75
| ?
|130
|85
Line 76 ⟶ 72:
 
 
Na kraju, slobodni nosiocinositelji električnog naboja prisutni su i u [[poluvodič]]ima. Vrlo čisti poluvodiči su na niskim [[temperatura]]ma izolatori, međutim dodavanjem primjesa postaju vodljivi. Pravi izolatori se od njih razlikuju mnogo većim zabranjenim pojasom između [[vodljivi pojas|vodljivog]] i [[valentni pojas|valentnog pojasa]], ali uz dovoljno veliko [[električno polje]] i oni postaju vodljivi. To znači da ne postoji idealni izolator, već za svaki materijal postoji karakteristična [[probojna čvrstoća]]. Kod krutih izolatora proboj obično uzrokuje fizičke i [[kemija|kemijske]] promjene koje trajno pogoršavaju njegova svojstva.
 
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Izolator"