Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 17 bajtova ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
'''Izborni knezovi''' ([[njemački jezik|njeemnjem.]] ''Kurfürst''; - jednina; ''Kurfürsten'' - množina), bili su članovi izbornog tijela — elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Njihove osnovne funkcije i prvi kneževi izbornici bili su određeni Zlatnom bulom koju je izdao [[Karlo IV]] [[1356.]] godine.
 
 
==Opći pregled ==
 
Tokom i poslije 15. stoljeća, biranje cara Svetog rimskog carstva je bilo formaliziranje elektivneizborne monarhije u ono što je u stvari bila dinastička sukcesija, uglavnom na jednog od HabzburškihHabsburških nadvojvoda koji su ulavnom bili stariji sinovi od preminulih vladara.
 
Formalno su uvijek birali Rimskog kralja, koji je okrunjen u Njemačkoj, ali koji je postajao car Svetog Rimskog carstva tek kad bi ga okrunio [[papa]]. Karlo V je bio poslednji okrunjeni car - svi carevi poslije njega su bili izabrani carevi (njem. ''erwählter Römischer Kaiser''; lat. ''electus Romanorum imperator'').
 
Tijekom velikog dijela povijesti Svetog rimskog carstva (barem do 13. stoljeća) bilo je sedam kneževa izbornika: 3 svećenička te 4 svjetovna .