Ivan Trnski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodana poveznica na OE JLZ
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Ivan Trnski''' (Rača kod [[Bjelovar]]a, [[1. svibnja]] [[1819]]. - [[Zagreb]], [[30. lipnja]] [[1910]].), književnik, prevoditelj i zagonetač.
[[Image:Ivan-Trnski.jpg|thumb|Ivan Trnski]]
 
==Životopis==
 
Rodio se u učiteljskoj obitelji u selu Rači kod Bjelovara. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, a trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog oficira svršio je u [[Graz]]u. Kao višegodišnji upravni oficir Krajiške uprave unaprijeđen je 1867. u potpukovnika, a 1869. u pukovnika. Bio je prvi veliki župan bjelovarsko-križevačke županije od srpnja 1871. do veljače 1872, kad se odrekao te dužnosti. Umro je u Zagrebu.
 
==Književni rad==
 
Pisao je pjesme ([[davorija|davorije]], prigodnice i popularne napjeve; ''"Oj jesenske duge noći"'') te pripovijesti, prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika ([[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Friedrich Schiller|Schillera]] i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] - ''"[[Evgenij Onjegin]]"''), bavio se pitanjima jezika i [[metrika| metrike]]. Neki ga zbog rasprave ''"O stihotvorstvu"'' (''"Vijenac"'', 1874) nazvaše ''ocem hrvatske metrike''. Suvremenici su ga slavili kao svojeg ovjenčanog pjesnika i borca za narodna prava, dok ga je kasnija kritika odredila kao vještog [[versifikator]]a i ustrajnog [[prigodničar]]a. Bio je glavni organizator (1900) i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Suradnik je mnogih časopisa - od [[Ljudevit Gaj|Gajeve]] ''"[[Danica (časopis)|Danice]]"'' (18350) do ''"Savremenika"'' (1910). Surađivao je i u listovima ''"Neven"'' i ''"Vijenac"''.
 
Pjesničke zbirke: ''"Pjesme krijesnice"''; ''"Popijevke i milosnice mladenke"''.
 
==Zagonetke==
 
Trnski je također značajan kao autor [[zagonetka|zagonetaka]] (čistih zagonetaka, [[anagram|anagrama]] odn. [[premetaljka|premetaljki]], [[akrostih|akrostihova]], kombinacija...), koje je s prekidima objavljivao tokom 50 godina. Objavljivao ih je u ''"Zori dalmatinskoj"'' ([[Zadar]]), ''"Nevenu"'' (Zagreb), ''"Glasonoši"'' ([[Karlovac]]), ''"Prosvjeti"'' (Zagreb) i ''"Nadi"'' ([[Sarajevo]]).
 
Prvu zagonetku objavio je početkom 1845. godine u ''"Zori dalmatinskoj"'', dok mu je prva zagonetka u "Nevenu" objavljena 15. I. 1852. (br. 3, str. 46), a posljednja vjerojatno u broju 46 od 23. XI. 1854. godine. Objavio ih je dvadesetak, sve su bile stihovne i sve su objavljene pod nazivom "zagonetka", premda su bile različitih vrsta.
 
Koristio je [[pseudonim]] ''Skrivnatin'' ([[anagram]] od Ivan Trnski) ili ''Skrevnatin'' (anagram od Ivan Ternski).
 
'''Izvor''': ''[[Opća enciklopedija JLZ]]'', Zagreb, 1977-1982. - [[Stjepan Horvat]]: ''"Leksikon zagonetača Jugoslavije"'', Bjelovar - [[Slavko Peleh]]: ''"Ivan Trnski i zagonetke"'', ''"Zagonetač"'' (''"Čvor-razbibriga"'' broj 271), ..., 131, 1/2 - Bjelovar, 13. XI. 1976. - Slavko Peleh: ''"Zagonetanje posljednjeg ilirca"'', ''"Večernji list"'', ..., 6416, .. - 28/29. VI. 1980. - [[Jovan G. Vuković]]: ''"Literate enigmate"'', Sombor, 1991. (str. 40)
[[Category: hrvatski književnici|Trnski, Ivan]]
[[Category: Enigmatičari|Trnski, Ivan]]