Petar Zoranić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Tekst stranice se zamjenjuje sa 'jebite se#PREUSMJERI [[]]' |
m Uklanjanje izmjene 1439214 što ju je unio/unijela 195.29.101.22 (Razgovor sa suradnikom:195.29.101.22) |
||
Redak 1:
[[Slika:Petar Zoranic.JPG|thumb|228px|Kip '''Petra Zoranića''' ispred crkve sv. Krševana u [[Zadar|Zadru]]]]
{{Wikizvor autor}}
'''Petar Zoranić''' ([[Zadar]], [[1508]]. - između [[1543]]. i [[1569]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Renesansa|renesansni]] pisac.
===O životu===
Petar Zoranić, veliki Ninjanin i « Hrvatin » rodio se [[1508.]] god. Bio je potomak stare plemićke obitelji Tetačić iz [[Nin]]a koja se pred kraj [[15. stoljeće|15. stoljeća]] zbog malarije u [[Nin|Ninu]] i pred [[Osmansko Carstvo|Turcima]] sklonila u [[Zadar]]. U to vrijeme njegova majka Elizabeta (iz plemićkog roda Medulla, iz kojeg potječe i poznati slikar [[Andrija Medulić]]) očekivala je dijete. Najraniji podatak o njegovu životu potječe tek iz [[1531.]], kad se spominje kao plaćeni ninski notar, pravnik i sudski ispisivač, što znači da je morao završiti studij [[Pravo|pravnih znanosti]], vjerojatno u [[Padova|Padovi]]. Već [[1543.]] imamo i posljednji podatak iz Zoranićeva života. Umro je poslije te godine, ali svakako prije [[1569.]], kad su tiskane [[Planine (roman)|Planine]], jer da je bio živ, vjerojatno bi svoju posvetu iz [[1536.]] Matiji Matijeviću, [[Nin|ninskom]] kanoniku, koji je u vrijeme kad se djelo tiskalo bio već mrtav, bio izmjenio.
===Književni rad===
Zoranić je ostao poznat kao pisac prvog hrvatskog romana ''[[Planine (roman)|Planine]]'' koji je nastao [[1536.]] godine, dakle godinu dana prije propasti [[Klis|Klisa]], u vrijeme kad su [[Osmanlijsko Carstvo|Turci]] duboko zašli u naše krajeve poslije [[Mohačka bitka|Bitke na Mohačkom polju]] i prve opsade [[Beč]]a.
Pastoralni roman ''[[Planine (roman)|Planine]]'' izašao je u Mletcima, [1569]], i to je jedino njegovo sačuvano djelo (pored barem dva izgubljena za koje se zna: ''"Ljubveni lov"'' i ''"Vilenica"''). Djelo nepoznatog autora, pastirska ekloga iz 16. stoljeća kupljena 70-ih godina XX. stoljeća u [[London]]u pripisuje se njegovim djelima.<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac366.nsf/AllWebDocs/Petar_Zoranic__stablo_domovine</ref><ref>http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/philologic/search3t?dbname=Riznica&word=samo&OUTPUT=conc&CONJUNCT=PHRASE&DISTANCE=3&DFPERIOD=1&POLESPAN=5&THMPRTLIMIT=1&KWSS=1&KWSSPRLIM=500&trsortorder=author%2C+title&sortorder=author%2C+title</ref> Njegov roman svjedoči o temeljitoj [[humanizam|humanističkoj]] i [[teologija|teološkoj]] naobrazbi, a nju je Zoranić mogao steći ponajprije upravo u zadarskom općem učilištu otaca [[dominikanci|dominikanaca]], ponovno otvorenom krajem [[1495]]., nakon što je dvadesetak godina prekinulo s radom zbog ratnih opasnosti (pad Bosne i prodor [[Turska|Turaka]] sve do zidina Zadra).
Zoranić je pripadao krugu književnika koji su doprinijeli tomu da [[Zadar]], uz [[Hvar]], [[Korčula|Korčulu]], [[Split]] i [[Dubrovnik]], postane jednim od zračećih središta hrvatske renesansne umjetnosti riječi (kao i [[Brne Karnarutić]] ili [[Juraj Baraković]]).
== Reference ==
{{reflist}}
{{Renesansni književnici}}
{{GLAVNIRASPORED:Zoranić, Petar}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]
[[Kategorija:Renesansa]]
<!-- interwiki -->
[[bs:Petar Zoranić]]
[[en:Petar Zoranić]]
[[ru:Зоранич, Пётр]]
[[sh:Petar Zoranić]]
[[sl:Petar Zoranić]]
| |||