Prva sušačka hrvatska gimnazija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
slika s commonsa
Redak 79:
'''<big>Preseljenje na Sušak</big>'''
 
I tako se 1896. godine, s tradicijom od 269 godina Gimnazija sa svoja 354 učenika, cjelokupnim učiteljskim zborom - 20 redovitih, namijenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem [[Franjo Kresnik|Franjom Kresnikom]], te cjelokupnom pokretnom imovinom seli u novo izgrađenu palaču arhitekta Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Bogatu povijest Gimnazije pripovijedaju i o njoj svjedoče vrijedne i raritetne zbirke knjiga, starih i unikatnih učila koje gimnazija posjeduje i danas i brižno čuva u svojim prostorima, te obiman školski arhiv. O značenju i radu školske ustanove, s najdužom tradicijom u našem kraju, i jednoj od najstarijih u ovom dijelu Europe, svojim životima i djelovanjem govore i generacije učenika i profesora, među kojima je veliki broj slavnih osoba iz kulturne, političke, znanstvene povijesti Hrvatske i srednje Europe. Među njima bili su [[Joseph Lorenz von Liburnau]], [[Janez Trdina]], [[Fran Kurelac]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. [[Viktor Ružić]], [[Drago Gervais]], [[Andrija Rački]], [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Kobler]], [[Ljudevit Jonke]] i mnogi drugi. U kontinuiranom povijesnom slijedu, dugom gotovo četiri stoljeća, kako smo već istakli, Gimnaziju su zadesile mnoge mijene, a posljednje velike promjene dogodile su se devedesetih godina XX. stoljeća kada je Gimnazija dobila današnji naziv – Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, te se u njoj počinju provoditi suvremeni gimnazijski programi opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije.
 
== Gimnazija danas ==