'''Genealogija''' ([[grčki jezik|grč.]] ''γενεα - genea'' - rod, pleme, koljeno + ''λόγος - lógos'' - riječ, govor) je [[znanost]] o postanku, odnosima i korijenima [[ime]]na i [[prezime]]na ljudi (rodoslovlje), životinja i biljaka.
Rodoslovlje je pomoćna povijesna znanost koja proučava podrijetlo , razvoj i granjanje obitelji. Već u antičkom Rimu su patricijske porodice izrađivale rodoslovne knjige o svom, ponekad navodno i božanskom , podrijetlu. Genealogija se kao disciplina osobito razvila u srednjem vijeku kad je po kanonskom pravu bilo zabranjeno sklapanje brakova između osoba određenog stupnja srodstva, a i zbog potrebe plemića da dokažu svoje plemićko podrijetlo i time dobiju ili sačuvaju feudalne privilegije.
Uvedene su bile posebne dvorske rodoslovne knjige ( najprije u Engleskoj u XIV. St. ), a plemići su izrađivali svoje rodovnike, u kojima se prikazivalo ( često i izmišljeno) podrijetlo i grananje članova njihove obitelji i to u obliku razgranatog drveta.
Prikaz grananja obitelji kao stabla je svoju popularnost zadržao i do danas te ga poznajemo kao najčešći motiv kada je riječ o rodoslovlju.
