Gensko inženjerstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 92.240.35.225, vraćeno na zadnju inačicu suradnika WikiDreamer Bot
Redak 1:
'''Genetičko inženjerstvo''' je skup [[biokemija|biokemijskih]] postupaka kojima se izrezuju cijeli [[gen]]i, njihovi dijelovi ili skupine gena iz [[DNK]] jednog [[organizam|organizma]] i njihovo umetanje u unaprijed određeno mjesto u DNK drugog organizma (najčešće takvog koji ima jednostavno genetičko ustrojstvo i koji se može uzgojiti u neograničenim količinama).
ktoih gena.
 
Razvoj tih postupaka omogućio je upoznavanje građe i organizacije velikoga broja gena različitih organizama, uključujući i [[čovjek]]a, te mogućnost [[industrija|industrijske]] proizvodnje [[bjelančevine|bjelančevina]] pomoću [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] u koje su ugrađeni sintetički ili prirodni geni [[virus (biologija)|virusa]], [[bakterije|bakterija]], [[gljive|gljiva]] i viših organizama, uključujući i čovjeka. Danas je moguće sintetizirati bjelančevine [[eukarioti|eukariota]] u [[prokarioti|prokariotskim]] stanicama. Te [[stanica|stanice]] proizvode [[inzulin]], [[interferon]], [[interlukine]] i [[somatotropin|hormon rasta]] te rekombinantna [[cjepivo|cjepiva]]. Postupci koji se primjenjuju u genetičkom inženjerstvu uglavnom su [[enzimi|enzimski]] i molekularno-biološki te klasični postupci mikrobne [[genetika|genetike]].
 
== Proces ==
 
Jedna od dviju DNK mora biti [[plazmidi|plazmidskog]] ili [[virus]]nog podrijetla i mora posjedovati gene koji će joj dati sposobnost da se autonomno replicira u odgovarajućim stanicama. Ova DNK, koju nazivamo [[vektor u genetici|vektor]]om, služi za repliciranje one druge DNK. Druga DNK, koja je zapravo predmet proučavanja i koju želimo razmnožiti, naziva se stranom, jer u pravilu nije srodna niti s vektorskom DNK niti sa stanicom u koju će ući nakon spajanja sa vektorom.
 
Za reakciju spajanja vektorske i strane DNK upotrebljava se naziv rekombinacija in vitro, dok se produkt reakcije naziva [[rekombinantna DNK|rekombinantnom DNK]]. Da bi se [[molekule]] rekombinantne DNK autonomno replicirale, treba ih unijeti u bakterijske ili kakve druge za to prikladne stanice. Unošenje rekombinantne DNK u stanice naziva se [[transformacija|transformacijom]] ili [[transfekcija|transfekcijom]], ovisno o tome služi li kao vektor plazmidska ili viralna DNK.
 
Autonomna replikacija jedne molekule rekombinantne DNK počinje u jednoj stanici, a nastavlja se u potomcima te stanice ili u susjednim stanicama. Pri tome od svake pojedine molekule nastaje mnoštvo njoj identičnih molekula. Takav način razmnažanja rekombinantne DNK i stranih gena, koje rekombinantna DNK u sebi nosi, naziva se [[kloniranje DNK]] ili kloniranjem gena. Strana DNK prelomi se na točno određenim mjestima s pomoću [[restriktivni enzim|restriktivnog enzima]]. S pomoću istog enzima napravi se jedan lom na određenom mjestu u cirkularnoj molekuli plazmidskog vektora.
 
Krajevi jednog od fragmenata strane DNK spoje se s pomoću enzima DNK ligaze s krajevima vektorske DNK i na taj način dobije se cirkularna rekombinantna DNK. Rekombintna DNK unosi se u bakterijske stanice, koje su prethodno obrađene tako da postanu propusne za DNK. Nakon unošenja, rekombinantna DNK se replicira u bakterijskoj [[citoplazma|citoplazmi]], dok se bakterije istodobno množe. Tako nastaje [[klon]] rekombinantne DNK i unutar njega, klon stranih gena.
 
[[Kategorija:Genetika]]