Pravno pravilo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Riječ norma potječe iz latinskoga jezika i označava pravilo ili mjeru. (Berislav Perić, Struktura prava, 10. izdanje, Zagreb, 1988., str. 3.—43.) Otuda, pravna norma ili pravno ...
 
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
sređen
Redak 1:
'''Pravno pravilo''' ili '''pravna norma''' u [[pravna znanost|pravnoj znanosti]] različito se definiri. Riječ norma potječe iz [[latinski jezik|latinskoga jezika]] i označava pravilo ili mjeru. (<ref>Berislav Perić, Struktura prava, 10. izdanje, Zagreb, 1988., str. 3.—43.)</ref> Otuda, pravna norma ili pravno pravilo označava jenojedno te isto. [[Austrija|Austrijski]] [[pravnik]] i ujedno jedan od najvećih pravnika [[20. Stoljećastoljeće|20. stoljeća]], [[Hans Kelsen]], smatra da je pojam pravnog pravila središnji pojam pravne znanosti. [[Pravo]] je društvena norma, nastalo u društvu i poteklo iz njegova razvoja, tako što se ponašanje ljudi i formiranje njihovih uzajamnih odnosa regulira (usmjerava i upravlja) određenim pravilima. Pravo nije jedina ili najstarija društvena norma. Postoje starije norme u [[društvo|društvu]] poput religijskih običaja, morala, pravila pristojnosti, itd.
 
Pravo nije jedina ili njstarija društvena norma. Postoje starije norme u društvu poput religijskih običaja, morala, pravila pristojnosti itd.
Govoreći o bitnim svojstvima pravne norme, teba napomenuti da za pravnu normu nije bitan njen sadržaj niti oblik, a niti činjenica koliko će pravilo dugo biti na snazi. Za normu su bitne samo dvije činjenice. Prva je vezanost za [[država|državu]], a druga je njena efikasnost. Pravna norma proistječe iz državne organizacije, država putem svojih tijela stvara pravne norme, neposredno ili posredno.
 
Pravna norma proistječe iz državne organizacije, država putem svojih organa, tijela, stvara pravne norme, neposredno ili posredno.
==Struktura pravne norme==
Najuobičajenije je opću pravnu normu strukturirati trodjelno, na hipotezu, dispoziciju i sankciju. Premda ova je podjela problematična i sa stajališta lingvistike i same logike. (Vidi: Nikola Visković, Teorija države i prava, 2. izdanje, Zagreb, 2006., str. 159.)
Najuobičajenije je opću pravnu normu strukturirati trodjelno, na hipotezu, dispoziciju i sankciju. Premda ova je podjela problematična i sa stajališta [[lingvistika|lingvistike]] i same [[logika|logike]]. <ref> Nikola Visković, Teorija države i prava, 2. izdanje, Zagreb, 2006., str. 159.</ref> (Premda, ova je podjela na tri dijela, karakteristična samo za opće pravne norme.) No,Prihvatili prihvatimose litrodjelna trodjelnu strukturustruktura pravne norme, objašnjenje bi izgledalo ovako.:
Hipoteza* hipoteza je dio pravne norme u kojoj se predviđa i opisuje neki događaj ili ponašanje uz koje se vezuju dispozicija i sankcija.;
Dispozicija*dispozicija je najvažniji i središnji dio pravne norme, ona izražava zahtjev po kojemu se adresati moraju ili smiju ponašati.
Sankcija* sankcija je dio pravne norme koji navodi prisilu, koju će državnidržavna organitijela provesti prema adresatima koji ne postupe kako nalaže dispozicija pravne norme.
 
Pravne norme se mogu podijeliti na različite načine, ovisno o aspektu s kojega im pristupamo. Tako pravna norma s obzirom na adresate može biti opća (koja se upućuje svim građanima), posebna (koja se upućuje samo grupi građana) ili pojedinačna (koja se upućuje nekom pojedincu ili nekom broju pojedinaca, ali je karakteristično da rješava neki pojedinačni slučaj).
==Podjela pravnih normi==
S obzirom na teritorijalno važenje, pravne norme se svrstavaju obzirom na to vrijede li na cjelokupnom državnom teritoriju ili pak na dijelu teritorija neke države.
Pravne norme se mogu podijeliti na različite načine, ovisno o aspektu s kojega im pristupamo. Tako pravna norma '''s obzirom na adresate''' može biti:
Pravne norme s obzirom na vremensko važenje se dijele prema kriteriju od kada pojedino pravno pravilo vrijedi odnosno do kada ono vrijedi.
* opća - koja se upućuje svim građanima,
S obzirom na svoj sastav, pravna norma može biti ovlaštenje, zabrana ili zapovijed.
* posebna - koja se upućuje samo grupi građana, ili
Obzirom na intenzitet, pravno pravilo može biti kategoričko ili disjunktivno.
* pojedinačna - koja se upućuje nekom pojedincu ili nekom broju pojedinaca, ali je karakteristično da rješava neki pojedinačni slučaj.
Gledajući oblike normativnog izražavanja,, suvremene države svoje norme upućuju adresatima u različitim oblicima. Dva su temeljna oblika: usmeni i pismeni, a među pismenim oblicima, podoblici ili podvarijante su: rečenično, formulom, grafikonom ili znakom.
 
'''S obzirom na teritorijalno važenje''', pravne norme se svrstavaju obzirom na to vrijede li na cjelokupnom [[državno područje|državnom teritorijupodručju]] ili pak na dijelu teritorijadržavnog područja neke države.
 
Pravne norme '''s obzirom na vremensko važenje''' se dijele prema kriteriju od kada pojedino pravno pravilo vrijedi odnosno do kada ono vrijedi.
 
'''S obzirom na svoj sastav''', pravna norma može biti ovlaštenje, zabrana ili zapovijed.:
* ovlaštenje,
* zabrana, ili
* zapovijed.
 
Obzirom'''S obzirom na intenzitet''', pravno pravilo može biti kategoričko ili disjunktivno.
 
==Oblici normativnog izražavanja==
Gledajući oblike normativnog izražavanja,, suvremene države svoje norme upućuju adresatima u različitim oblicima. Dva su temeljna oblika: usmeni i pismeni, a među pismenim oblicima, podoblici ili podvarijante su: rečenično, formulom, grafikonom ili znakom.
 
==Izvori==
{{reflist}}
 
[[Kategorija:Pravo]]
 
 
[[ca:Norma jurídica]]
[[cs:Právní norma]]
[[de:Rechtsnorm]]
[[es:Norma jurídica]]
[[et:Õigusnorm]]
[[gl:Norma xurídica]]
[[it:Norma (diritto)]]
[[lt:Teisės norma]]
[[pl:Norma prawna]]
[[pt:Norma jurídica]]
[[ru:Норма права]]
[[sk:Právna norma]]