Ksenofan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ku:Ksenofanes
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
 
== Život ==
 
{{Wp+}}
Postao historijski most između miletskih i elejskih mislilaca. Temperamentan pjesnik, ozbiljan, praktički orijentisan realist i racionalan kritičar filozofije. Bio je rodom Jonjanin, ali veći dio života je proveo u Južnoj Italiji. Ksenofanes zauzima mjesto u nizu racionalista, koji su bili protivnici mističnih sklonosti Pitagorasa i ostalih. Prije je smatran za osnivača Elejske škole. Novija istraživanja ga stavljaju kao neovisnog mislioca. Danas se ne ubraja u Elejsku školu, eventualno je neka preteča, zečetnik.
 
== Spisi ==
 
Pisao je u epskim stihovima, te elegije protiv Homera[[Homer]]a i Hezioda[[Heziod]]a, kudeći njihova kazivanja o bogovima. U izgubljenom spjevu koji je nosio karakterističan naslov ''O prirodi'' (sačuvali su se samo njegovi fragmenti kod Aristotelesa[[Aristotel]]a) ismijava izvanredno religijske i mitološke[[mit]]ološke predstave, ukazujući na njihov antropomorfni izvor. Kako izgledaju ljudi takvi su im i bogovi. [[Etiopljani]] govore da su im bogovi tuponosni i crni, a [[Trakija|Tračani]] da su plavooki i riđokosi.
 
Napisao je djelo "''O prirodi''".
 
== Učenje ==
 
Logičan i strogo racionalan, KsenofanesKsenofan (koji nužno i zbog svog filozofskog stava o jednom bitku mora odbaciti i antropološki [[politeizam]]) jedan je od velikih grčkih filozofa čiji metafizički materijalizam odbacujući kretanje i promjenljivost ostaje ipak bitno ograničen i ukočen u odnosu na dijalektičku misao jednog Herakleitosa.
 
Za KsenofanesaKsenofana – kao i za druge elejce – bitak može biti samo jedan, savršen, iznad svega mnoštvenog, promjenljivog: bitak je stoga vječan, nikada nije nastao niti će ikada nestati. Bitak za Ksenofanesa – budući da kao savršen mora biti i određen – ima oblik kugle. Bitak, naime, ne može biti tako neograničen da bi samim tim bio i neodređen. Stoga on ima oblik kugle. Jer upravo je kugla onaj oblik koji u sebi sadrži jedinstvo ograničenosti i neograničenosti. U tom smislu bitak – kao ono najsavršenije ne može izvan ili iznad sebe imati bilo šta savršenije, pa tako ni bogove.
Taj u biti materijalno shvaćeni bitak, nepromjenljiv je samo kao cjelina, dok se u pojedinim djelovima te cjeline događaju promjene, koje, međutim, ne utiču na savršen oblik kugle što ga ima bitak.
 
Beskrajno je nebiće. Ono što se rađa, rađa se od bića. Jedno je bog. Biće Jedno i Sve = bog, ni ograničeno ni beskrajno, ni pokretno ni mirno. Ne odobrava ni rađanje ni umiranje. Ništa ne može poteči od nebića. Nemogućnost poznavanja stvari. Poriče valjanost ljudskog razuma, neistinost osjetila. Jedno je Sve i nije promjenjivo i to je bog, nerođen i vječan i okrugla oblika. Smatra da su osjetila lažna.
 
Prvi je izlagao da je propadljivo sve što se rađa i da je duša dah (pneuma). On je ismijavao pitagorejsko učenje o seobi duša. Za Pitagoru jednom je na prolazu vidio psa kako ga – mlate, kažu, ganut ovako progovori - "Stani, ne tuci, to je mog prijatelja duša – koju sam prepoznao po njenu jauku".
On je ismijavao pitagorejsko učenje o seobi duša. Za Pitagoru Jednom je na prolazu vidio psa kako ga – mlate, kažu, ganut ovako progovori - "Stani, ne tuci, to je mog prijatelja duša – koju sam prepoznao po njenu jauku".
== Etika ==
Line 34 ⟶ 33:
On želi da pročisti, oduhovi i usavrši helenistički socijalni život. Zalaže se za veče odavanje pošte duhovnom obrazovanju: on odbacuje konzervativno-aristokratska mjerila za ljudske vrijednosti (slavljenje Olimpijskih pobjednika). Prvenstvo u mudrosti prema vrlinama. Ne cijeni fizičke osobine, negativno se odnosi i prema Olimpijskim igrama, zahtjeva samo trezvenost i poštovanje osnovnih razumskih načela. Uznositi tjelesnu snagu iznad blagorodna uma, to nipošto pravedno nije. Kao suprotnost pojmu «arete» (άρετή - valjanost, savršenstvo, zasluga) nova je škola stavila na prvo mjesto pojam «sofija» (σοφια) tj. mudrost, znanje koje gleda pojave i razmatra ih pa ih tako upoznaje i razumije.
 
== Bogovi[[Bog]]ovi ==
 
Moć boga je da vlada a ne da se njima vlada – svojstvo boga je da se bogom ne gospodari. Bog ima oblik kugle. Nisu ljudi tvorevina bogova već su bogovi tvorevina ljudi. Svojim monoteizmom – uobličava boga iz apsolutnih vrijednosti – jedinstva, jednakosti, nepromjenjivosti, vječnosti, neprolaznosti, time je dao podsticaj cijelom etičko-reformatorskom pokretu dosokratskih mislilaca. On je panteist, bog je «jedno i sve». Mnoge stvari je izrekao samo negativno i iz negativne kritike ne smiju se izvoditi nikakve pozitivne dedukcije. Smatra da postoji jedan bog, nije poput ljudi ni tijelom ni mišljenjem, neka forma monoteizma, nije prvi koji je to rekao.
Line 45 ⟶ 44:
== Značaj ==
 
Ustajući protiv nazadne tradicije i konvencije, protiv misterija[[misterij]]a i mantike, kao i protiv mitske slike svijeta, antropomorfnog politeizma, u historije je helenske filozofske misli značajan kao ptica prozorkinja koja navješćuje zoru helenske prosvječenosti.
 
== RelevantniPovezani članci ==
 
*[[Filozofija]]