Razlika između inačica stranice »Nova«

Dodano 50 bajtova ,  prije 12 godina
{{otheruses}}
'''Nova''' (lat.) je naziv za promjenjive [[zvijezda|promjenjive zvijezde]] koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).
 
Naziv je u osnovi netočan, jer nova nastaje eksplozijom već postojeće zvijezde slaba sjaja (od +6 do +7 veličine), koja prilikom [[eksplozija|eksplozije]], za nekoliko [[sat|sati]]i ili [[dan|dana]]a, postane zvijezda odsjajnija -7i doza -812 veličine[[prividna magnituda|magnituda]]. Sjaj joj poslije toga slabi do prijašnje veličine.
 
==Opis fenomena==
Po gore navedenom se vidi da nova ne predstavlja eksploziju zvijezde u cjelini, nego eksploziju u njenim vanjskim slojevima. Odbačena [[masa]] [[plin|plinova]]ova iznosi tek jednu stotisućinu mase cijele zvijezde.
 
U spektru nove je vidljiv jak pomak [[apsorpcijske linije|apsorpcijskih linija]] prema ljubičastom dijelu [[spektar|spektra]], što govori o nagloj ekspanziji plinova, koja se zbiva brzinom većom od 1000 [[km/s]], pa je i [[spektralna klasa]] ovih zvijezda nestalna - [[promjer]] zvijezde se poveća za 100 do 400 puta.
 
Energija im prvih dana iznosi od 10<sup>1{{e|38</sup>}} do 10<sup>1{{e|39</sup>}} džula[[džul]]a, što odgovara sveukupnom zračenju našeg Sunca u toku od 10 do 100 tisuća godina.
 
Prema slabljenju intenziteta sjaja nove se dijele u '''brze''' (sjaj im postaje deset puta slabiji u toku nekoliko dana) i '''spore''' (kod kojih se to događa u nekoliko godina).
Nekoliko desetljeća poslije pojave nove se na njenom mjestu vidi [[maglica]], koja se i dalje širi.
 
Najstariji podatak o pojavi nove je Hiparhovo promatranje (131. pr.n.e.) u [[zviježđe|zviježđu]] [[Škorpion (zviježđe)|Škorpiona]]. U našoj [[galaksija|galaksiji]], [[Mliječni put|Mliječnom putu]], otkrivaju se godišnje jedna do tri nove, što je malo i povećano osjetljivijim teleskopom [[Svemirski teleskop Hubble|Hubble]]. Međutim, vjerovatnost njihovih pojava mnogo je veća i ide do sto na godinu.
 
Utvrđeno je da neke nove ponovno bljesnu, pa su zbog toga nazvane '''povratne nove'''.
 
{{izdvoji|Supernova}}
Mnogo rjeđe nego nove pojavljuju se ''supernove'', kojima je sjaj 10 tisuća puta veći od nove. [[Supernova]] nastaje '''eksplozijom zvijezde u cjelini'''. U maksimumu sjaja je -14 do -16 veličine, te se može uspoređivati sa sjajem cijele galaktike! Energija koju emitira u nekoliko dana je oko 10<sup>1{{e|42</sup>}} đžula, što odgovara energiji Sunca u toku jedne milijarde godina.
 
U spektru supernovâ linije su tako široke ([[Dopplerov efekt]]) da se međusobno slijevaju, pa je spektar kontinuiran.
 
Vjerovatnost supernova u našoj galaktici je procijenjena na tri u tisuću godina. Do sad su opažene tri supernove. Prva je prema kineskim podacima [[1054.]] u zviježđu [[Bik (zviježđe)|Bika]], koja je nakon jedne godine postala nevidljiva, ali je na njenom mjestu kasnije otkrivena maglica [[MaglicaMessier Crab1|CrabRakovica]] i još se uvijek širi brzinom od 1100 km/s. Druga je [[1572.]] u zviježđu [[CassiopeiaKasiopeja (zviježđe)|Kasiopeje]]. Pojavu treće je u zviježđu [[OphiuchusZmijonosac]] promatrao [[1604.]] [[Johannes Kepler]]. Do danas je nabrojeno preko 200 supernova u stotinjak galaktika.
 
==Uzrok i mehanizam nastanka==
*[[Evolucija zvijezda]]
 
[[Kategorija:EvolucijaZvjezdana zvijezdaastronomija]]
 
[[en:Nova]]