Stanko Hondl: razlika između inačica

 

Studirao je [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. [[Vinko Dvořák|Vinka Dvořáka]]) i diplomirao [[1895]]. Boravio je u [[Göttingen]]u i [[Berlin]]u, gdje je slušao [[Max Planck|Planckova]] predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je [[1898]]. u [[Zagreb]]u. Zaposlio se kao gimnazijski profesor fizike u [[Vinkovci]]ma [[1896]]., a potom u Zagrebu (1896. - 1911.). Habilitirao je za privatnog docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902./03.). Godine [[1911]]. biva izabran za izvanrednog, a [[1915]]. za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnog kabineta od [[1911]]. i dekan fakulteta (1919./20. i 1932./33.), te je zaslužan za izgradnju zgrade [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] na Marulićevom trgu 19 (koja je sve do [[1991]]. korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936. - 1938.), član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]: dopisno od 1908. i redoviti od 1923. te njezin potpredsjednik (1933. - 1942.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. - 1936.), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik ''Nastavnoga vjesnika'' (1907. - 1911.).