Ludwig Boltzmann: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 78.1.90.85, vraćeno na zadnju inačicu suradnika TXiKiBoT |
||
Redak 1:
[[Slika:Boltzmann-Ludwig.jpg|thumb|230px|'''Ludwig Boltzmann''']]
'''Ludwig Boltzmann''' ([[Beč]], [[20. veljače]] [[1844]].
Jedan je od najvažnijih osnivača [[statistička mehanika | statističke mehanike]]. Bio je odlučni pristaša [[atomistika | atomistike]]. Potaknut mišlju i uvjerenjem da se zakoni ponašanja termodinamičkih, makroskopskih, sustava mogu izvesti iz predpostavke o postojanju atoma, od kojih je sustav sastavljen i koji se gibaju po zakonima Newtonove mehanike. Svoj
teorijski rad na području fizike Boltzmann je uobličio spajanjem mehaničkih zakona i teorije vjerojatnosti. Rezultat toga je [[Boltzmannova razdioba]] koja opisuje razdiobu atoma po energijama u ovisnosti o [[temperatura | temperaturi]] sustava.
Vjerojatnost da ćemo u sustavu temperature '''''T''''' naći određen broj atoma energije '''''E''''' razmjerna je s funkcijom
<math>e^{-\frac{E}{kT}}</math>
gdje je '''''k''''' [[Boltzmannova konstanta]]. ▼
Boltzmann je unaprijedio [[kinetička teorija plinova |kinetičku teoriju plinova]], a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje [[entropija | entropije]], po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje [[Drugi zakon termodinamike|Drugog zakona termodinamike]] u sklopu statističke fizike i [[Isaac Newton|Newtonove]] mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i [[James Clerk Maxwell|Maxwellovu]] teoriju [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]].▼
▲gdje je k [[Boltzmannova konstanta]].
▲Boltzmann je unaprijedio kinetičku teoriju plinova, a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje entropije, po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje Drugog zakona termodinamike u sklopu statističke fizike i Newtonove mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i Maxwellovu teoriju elektromagnetizma.
{{commons|Ludwig Boltzmann}}
[[Kategorija: Austrijski fizičari|Boltzmann, Ludwig]]
[[bg:Лудвиг Болцман]]
| |||