Spanija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ca:Spania
pravopis i sl.
Redak 1:
{{Povijest Španjolske}}
'''Spanija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Provincia Spaniae''), je bila [[bizant]]ska provincija od [[552.]] do [[624.]] koja je obuhvaćala teritorije na jugu [[PirinejskoPirenejski poluotok|Iberijskog poluotoka]] i [[Baleari|Baleare]]. Bila je dio [[Justinijan I. Veliki|Justinijanovih]] osvajanja i napora da se obnovi [[Bizant|rimska]] vlast u zapadnom [[Mediteran]]u.
 
== Osvajanje i osnivanje kolonije ==
Osvajanje [[Vandali|Vandalskog kraljevstva]] u [[Tunis]]u i ponovno uspostavljanje bizantske provincije [[Mauretanija|Mauretanije]] bilo je završeno [[534.]] godine. Vandalski kralj [[Gelimer]] nije uspio uspostaviti savez s kraljem [[Zapadni Goti|vizigotskim]] kraljem [[Teudis]]om, koji je iskoristio kolaps Vandalskog kraljevstva kako bi osvojio Septem (današnja [[Ceuta]]) [[533.]] godine, vjerovatnovjerojatno kako bi spriječio BizantijceBizantince da je upotrijebe kao bazu odakle bi pokrenuli napade na [[Hispanija|Hispaniju]]. Ceutu su [[Belizar]]ovi vojnici osvojili sljedeće godine, ali Hispaniju nisu napadali. Ceuta, koju su nakratko opet zauzeli Vizigoti [[540.]], postala je dio Mauretanije.
 
Godine [[550.]] godine, za vrijeme vladavine [[Agila I.|Agile]], u Hispaniji su podignuta dva velika ustanka. Građani [[Córdoba|Córdobe]] su se pobunili protiv [[Arijanstvo|arijanskih]] Vizigota i Agila je pobijeđen, a njegov sin ubijen i kraljevska riznica izgubljena. Sam Agila se povukao u [[Merida|Meridu]]. Nadnevak ovog ustanka se ne može utvrditi sa sigurnošću., Ua u obzir se uzimaju dvije godine: [[549.]] i [[551.]] (najkasnije). Tada je plemić Atanagild zauzeo [[Sevilla|Sevillu]] i proglasio se kraljem, suprotstavivši se na taj način Agili. Povijesničari su podijeljeni u tome tko je prvi potražio pomoć od Bizanta. Jedan od pretendenata na vizigotsko prijestolje je zatražio pomoć od Justinijana, koji je poslao vojsku iz [[Konstantinopol]]a pod zapovjedništvom Liberija. Ta je vojska krenula otprilike u isto vrijeme kad je [[Jordanes]] završio svoju [[Getika|Getiku]] (između 550. i 551).
{{citat|„Njega (Teudisa) naslijedio je Agila, koji i danas vlada kraljevstvom. Atanagild se pobunio protiv njega, i čak i sada provocira moćno Rimsko carstvo. Zato je patricije Liberije sad krenuo sa svojom vojskom suprotstaviti mu se.“}}
 
Povjesničari su podijeljeni u tome tko je prvi potražio pomoć od Bizanta, uglavnom, jedan od pretendenata na vizigotsko prijestolje je pozvao Justinijana, koji je poslao vojsku iz [[Konstantinopol]]a pod zapovjedništvom Liberija. Ta je vojska krenula otprilike u isto vrijeme kad je [[Jordanes]] završio svoju [[Getika|Getiku]] (između 550. i 551).
Međutim, prema [[Sveti Izidor Seviljski|Izidoru Seviljskom]], Atanagild je bio taj koji je u jesen 551. ili zimu 552. tražio pomoć od istočnorimskog cara. Vojska je vjerovatno bila poslana 552. a stigla je u Hispaniju u lipnju ili srpnju. Liberijevi vojnici su se vjerovatno iskrcali na ušću Guadalete ili kod [[Malaga|Malage]] i pridružili se Atanagildu koji je krenuo u susret Agili u rujnu [[552.]] godine. Rat je trajao dvije godine. Liberije se vratio u Konstantnopol u svibnju [[553.]] Početkom ožujka [[555.]] bizantska vojska je krenula iz [[Italija|Italije]] kako bi se pridružila svojim suborcima u okolini Seville. Njihov dolazak u Sevillu bio je obilježen nasiljem. Katoličko stanovništvo grada, u koje je spadala i obitelj Leandra Seviljskog, bila je naklonjena Vizigotima tako da je bizantska vlada bila prisiljena ukinuti njihove slobode. Ova represija je trajala godinama. Leandar i mnogi članovi njegove obitelji bili su izgnani i antibizantski osjećaj se od tada provlači u svim njegovim djelima.
{{citat|„Njega"Njega (Teudisa) naslijedio je Agila, koji i danas vlada kraljevstvom. Atanagild se pobunio protiv njega, i čak i sada provocira moćno Rimsko carstvo. Zato je patricije Liberije sad krenuo sa svojom vojskom suprotstaviti mu se."}}
 
Međutim, prema [[Sveti Izidor Seviljski|Izidoru Seviljskom]], Atanagild je bio taj koji je u jesen 551. ili zimu 552. tražio pomoć od istočnorimskog cara. Vojska je vjerojatno bila poslana 552., a stigla je u Hispaniju u lipnju ili srpnju. Liberijevi vojnici su se vjerojatno iskrcali na ušću Guadalete ili kod [[Malaga|Malage]] i pridružili se Atanagildu koji je krenuo u susret Agili u rujnu 552. godine. Rat je trajao dvije godine te se Liberije vratio u Konstantnopol u svibnju [[553.]]
Krajem ožujka 555. godine, Agiline pristaše su se okrenule protiv njega i ubile ga, a potom prihvatile Atanagilda kao jednog kralja Vizigota koji bi se suprotstavio Bizantijcima koji su sada prijetili Vizigotskom kraljevstvu. Novi kralj je pokušao riješiti se istočnorimskog prisustva, ali bezuspješno jer su se Bizantijci odnosili prema Hispaniji kao prema carskoj provinciji na koju su polagali puno pravo. Bizantijci su okupirali mnoge priobalne gradove u Betici. Ova regija je ostala pod bizantskom vlašću kao provincija carstva s vlastitom upravom tijekom punih 75 godina, sve dok ga Zapadni Goti nisu ponovo osvojili.
 
Međutim, prema [[Sveti Izidor Seviljski|Izidoru Seviljskom]], Atanagild je bio taj koji je u jesen 551. ili zimu 552. tražio pomoć od istočnorimskog cara. Vojska je vjerovatno bila poslana 552. a stigla je u Hispaniju u lipnju ili srpnju. Liberijevi vojnici su se vjerovatno iskrcali na ušću Guadalete ili kod [[Malaga|Malage]] i pridružili se Atanagildu koji je krenuo u susret Agili u rujnu [[552.]] godine. Rat je trajao dvije godine. Liberije se vratio u Konstantnopol u svibnju [[553.]] Početkom ožujka [[555.]] bizantska vojska je krenula iz [[Italija|Italije]] kako bi se pridružila svojim suborcima u okolini Seville. Njihov dolazak u Sevillu bio je obilježen nasiljem. Katoličko stanovništvo grada, u koje je spadala i obitelj Leandra Seviljskog, bilabilo je naklonjenanaklonjeno Vizigotima tako da je bizantska vlada bila prisiljena ukinuti njihove slobode. Ova represija je trajala godinama. Leandar i mnogi članovi njegove obitelji bili su izgnani i antibizantski osjećaj se od tada provlači ukroz svimsva njegovimnjegova djelimadjela.
== Geografija ==
Bizantska provincija Spanija je uglavnom obuhvaćala samo primorje i nikad se nije širila dublje u unutrašnjost. Također, metropola joj nikada nije poklanjala mnogo pažnje, vjerovatno jer joj je jedina svrha bila obrana u slučaju vizigotske invazije na [[Afrika|Afriku]]. Osim toga, u to doba Bizant je bio zaokupljen [[Perzija|Perzijskim carstvom]] na istoku koje je tada predstavljalo ozbiljnu prijetnju. Najvažniji gradovi bizantske Spanije su bili [[Malaga]] i [[Cartagena]], koji su se koristili kao luke gdje su se iskrcavali bizantski vojnici. Ne zna se koji je od ova dva grada bio prijestolnica. Gradovi su bili središta bizantske moći i dok su Vizigoti lako osvojili sela Spanije, bili su prilično bezuspješni u opsadi utvrđenih gradova koji su ostali sigurni.
[[Slika:Hispania 560 AD.PNG|right|thumb|300px|Iberijski poluotok 560. godine]]
Za vrlo malo gradova se sa sigurnošću zna da su bili pod bizantskom upravom u ovom razdoblju. Grad Asidona bio je pod bizantskom upravom do [[572.]], kada ju je osvojio Leovigild. Gisgonsa je također bila pod bizantskom upravom sve do vladavine Viteriha (603.—610.), što navodi na zaključak da je cijeli jug provincije Betika bio potpuno pod bizantskom vlašću — od Malage do Guadalete. U provinciji Cartaginiensis, gdje se nalazi Cartagena koja je glavni grad provincije, grad Basa je također bio pod bizantskom upravom, i vjerovatno se odupirao napadima Leovigilda oko 570. ali već 589. bio pod vlašću Vizigota.
 
Krajem ožujka 555. godine, Agiline pristaše su se okrenule protiv njega i ubile ga, a potom prihvatile Atanagilda kao jednogjedinog kralja Vizigota koji bi se suprotstavio BizantijcimaBizantincima, koji su sada prijetili Vizigotskom kraljevstvu. Novi kralj jese pokušao riješiti se istočnorimskog prisustva, alino bezuspješno, jer su se BizantijciBizantinci odnosili prema Hispaniji kao prema carskoj provinciji na koju su polagali puno pravo. Bizantijci su, okupiraliokupiravši mnoge priobalne gradove u Betici. Ova regija je ostala pod bizantskom vlašću kao provincija carstva s vlastitom upravom tijekom punih 75 godina, sve dok ga Zapadni Goti nisu ponovo osvojili.
Među gradovima za koje je moguće da su bili bizantski u to doba, nalazila se i Córdoba. Neki povijesničari misle da je bila prva prijestolnica same provincije Spanija, kao i gradovi Esija (Astigi), Cabra (Egabra), Guadiks (Aski) i [[Granada]] (Iliberis), ali nema čvrstih argumenata u literatri o rimskoj upravi ni u jednom od ovih gradova. Građani Cordobe su digli pobunu, kojoj se također pridružila i Sevilla između 566. i 567. sve dok je Leovigild nije ugušio 572. godine. U tom razdoblju, moguće je da je imala lokalnu samoupravu, ali također i da je priznavala vrhovnu vlast carstva.
 
== Geografija ==
Bizantska provincija Spanija je uglavnom obuhvaćala samo primorje i nikad se nije širila dublje u unutrašnjost. Također, [[Konstantinopol|metropola]] joj nikada nije poklanjala mnogo pažnje, vjerovatnovjerojatno jer joj je jedina svrha bila obrana u slučaju vizigotske invazije na [[Afrika|Afriku]]. Osim toga, u to doba Bizant je bio zaokupljen [[Perzija|Perzijskim carstvom]] na istoku, koje je tada predstavljalo ozbiljnu prijetnju. Najvažniji gradovi bizantske Spanije su bili [[Malaga]] i [[Cartagena]], koji su se koristili kao luke gdje su se iskrcavali bizantski vojnici. Ne zna se koji je od ova dva grada bio prijestolnica. Gradovi su bili središta bizantske moći i dok su Vizigoti lako osvojili sela Spanije, bili su prilično bezuspješni u opsadi utvrđenih gradova koji su ostali sigurni.
[[Slika:Hispania 560 AD.PNG|right|thumb|300px|Iberijski poluotok 560. godine (Spanija je označena ljubičastom bojom)]]
Za vrlo malo gradova se sa sigurnošću zna da su bili pod bizantskom upravom u ovom razdoblju. Grad Asidona bio je pod bizantskom upravom do [[572.]], kada ju je osvojio Leovigild. Gisgonsa je također bila pod bizantskom upravom sve do vladavine Viteriha (603.—610.), što navodi na zaključak da je cijeli jug provincije Betika bio potpuno pod bizantskom vlašću — od Malage do Guadalete. U provinciji Cartaginiensis, gdje se nalazi Cartagena koja je glavni grad provincije, grad Basa je također bio pod bizantskom upravom, i vjerovatnovjerojatno se odupirao napadima Leovigilda oko 570., ali je već 589. bio pod vlašću Vizigota.
 
Među gradovima za koje je moguće da su bili bizantski u to doba, nalazila se i Córdoba. Neki povijesničaripovjesničari misle da je Córdoba bila prva prijestolnica same provincije SpanijaSpanije, kao i gradovi Esija (Astigi), Cabra (Egabra), Guadiks (Aski) i [[Granada]] (Iliberis), ali nema čvrstih argumenata u literatriliteraturi o rimskoj upravi ni u jednomovim od ovih gradovagradovima. Građani Cordobe su između 566. i 567. digli pobunu, kojoj se također pridružila i Sevilla između 566. i 567., sve dok je Leovigild nije ugušio 572. godine. U tom razdoblju, mogućeMoguće je da je Córdoba u tom razdoblju imala lokalnu samoupravu, ali također i da je priznavala vrhovnu vlast carstva.
Osim južnog dijela provincija Betika i Cartaginiensis (južni Levant), Bizantijci su također držali i Ceutu na drugoj strani [[Gibraltar]]a i Baleare, koji su im dopali zajedno s ostatkom [[Vandali|Vandalskog kraljevstva]]. Ceuta, iako je bila vizigotska i tradicionalno vezana za Iberijski poluotok, bila je vezana za provinciju Mauretanija. Baleari sa Betikom i Cartaginiensisom formirali su novu provinciju Spanija.
 
Osim južnogjužnih dijeladijelova provincija Betika i Cartaginiensis (južni Levant), BizantijciBizantinci su također držali i Ceutu na drugoj strani [[Gibraltar]]a i Baleare, koji su im dopali zajedno s ostatkom [[Vandali|Vandalskog kraljevstva]]. Ceuta, iako je bila vizigotska i tradicionalno vezana za Iberijski poluotok, bila je vezana i za provinciju Mauretanija. Baleari sasu s Betikom i Cartaginiensisom formirali su novu provinciju Spanija.
 
[[Kategorija:Povijest Španjolske]]