Andrija Kačić Miošić: razlika između inačica

'''Andrija Kačić Miošić''' ([[Brist]] kraj [[Makarska|Makarske]], [[17. travnja]] [[1704]]. - [[Zaostrog]], [[12. prosinca]] [[1760]].), pučki pjesnik i fratar, vezan je životom uz [[franjevci|franjevački]] samostan u [[Zaostrog]]u.

 

Kao toliki drugi, napisao je i on filozofski [[traktat]] na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] naslovljen '''''Elementa peripatheticae''''', izdao i kroniku naslovljenu “'''''Korabljica'''''” (1760.) u kojoj prenosi dijelove iz drugih autora, pa i [[Pavao Ritter Vitezović|Vitezovića]], ali je trajno mjesto u hrvatskoj književnosti zauzeo knjigom stihova i proze “'''''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'''''” (1756.), najpopularnijom hrvatskom pučkom knjigom: doprla je u malo vremena u sve krajeve [[Hrvatska|Hrvatske]] i ostala popularna više od jednog stoljeća, te odigrala ključnu ulogu u pobjedi novoštokavskoga narječja kao općehrvatskoga nacionalnoga izraza. Mnogi su je čitatelji držali narodnom pjesmaricom. Stihom narodne pjesme, desetercem, s osloncem na Orbinija i Vitezovića, u njoj se priča i pjeva o ''povijesti'' naroda “slovinskoga” od najstarijih vremena do njegovih dana, a slovinstvo mu je od Jadrana do Sjevernog mora, kao i [[Ivan Gundulić|Gunduliću]]. Njome promiču u svečano-patetičnom hodu poznati junaci slavnih naših obitelji iz vremena borbe s Turcima, a u svojim prezimenjacima čitatelji su “otkrivali” svoje pretke, pa se u svom ponosu i poistovjećivali s njima.

 

 

== Vidi još ==