Moderna arhitektura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m Bot: standardizacija
Redak 1:
[[Slika:FallingwaterWright.jpg|thumbmini|250px|<center>[[Frank Lloyd Wright]], ''[[Kuća na slapovima]] (Fallingwater)'', [[1937.]], [[Pennsylvania]], [[SAD]]<center>]]
[[Slika:SydneyOperaHouse.jpg|thumbmini|250px|<center>[[Jørn Utzon]]
, ''[[Opera u Sydneyu]],'' [[1973.]]<center>]]
[[Arhitektura]] je u 20. stoljeću uznapredovala uporabom novih materijala ([[čelik]], [[armirani beton]], i dr.) te nevjerojatnom inventivnošću novih konstrukcija, čime su nastale građevine potpuno novih funkcija i raznolikih oblika.
Redak 6:
==Arhitektura prve polovice 20. st.==
 
[[Slika:Old timer structural worker.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Lewis Hine]], ''Radnik na konstrukciji [[Empire State Building]] nebodera'' (''[[Chryslerov neboder]]'' se vidi u pozadini), [[1930.]] god.<center>]]
===Novi materijali===
 
Redak 13:
Unatoč tehnološkom napretku na kraju 19. st., u arhitekturi, kao i u drugim granama umjetnosti, postoji određena zbrka što se tiče likovnog izraza. To je najočitije u [[SAD]]-u, gdje zgrade postižu neviđene visine ([[engleski]]: ''sky-scraper'' = neboder), ali bili su prizmatični, teški, obloženi kamenom i opterećeni ukrasima iz 19. st. Dakle, vrijeme još nije pronašlo svoj stil kojim bi se izrazilo i većinom su se radile kopije ranijih stilova – tzv. neostilovi ili [[Historicizam|historicizmi]], ali početkom 20. st., jačaju dvije struje.
 
[[Slika:Casa Milà - Barcelona, Spain - Jan 2007.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Antonio Gaudi]], ''[[Casa Mila]] (La Pedrera)'', 1906.-10., [[Barcelona]]<center>]]
===Art Nouveau===
 
Prva je vezana za [[Secesija|Secesiju]], tako je jedan od najoriginalnijih arhitekata pripadao umjetničkom krugu [[Art Nouveau]]-a, - [[Španjolci|Španjolac]] [[Antonio Gaudí]] (1852.-1926.). On gradi armirano-betonske građevine slobodnog tlocrta i čvrste konstrukcije, tako da može izvoditi elastične, vibrirajuće konkavno-konveksne plohe pročelja. Zbog primjene organičkog načela oblikovanja svrstavamo ga u secesiju, ali u njegovim djelima ima i najave nadrealizma. [[Nadrealizam|Nadrealistički]] je dojam izazvan njegovim pojasevima na pročelju (sa brojnim raznolikostima i nepravilnostima) koji kao da su rezultat nekakva prirodnog taloženja ili brušenja u živoj stijeni, a ne ljudskog htijenja i rada, a tlocrti podsjećaju na organizam nekog živog tkiva. Takva je njegova zgrada [[Casa Mila]] (1905. - 1910., [[Barcelona]]) koja ima meka zaobljenja cijele mase oko ugla ulice s valovito oblikovanim balkonima i vijencima što odvajaju katove, a na krovu su fantastični apstraktni dimnjaci od kojih je svaki originalan svojim drugačijim usjecima i istakama. On je umjetnik koji je u arhitekturu unio najviše osobnosti, dorađivao je osobno svaki i najmanji detalj na svojim građevinama (Npr. crkva [[Sagrada Familia]] iz Barcelone koju je započeo [[1889.]] nije dovršio do smrti [[1926.]]).
 
[[Slika:Adolf Loos, 1910, A1130 Wien, St. Veit-Gasse 10, Haus Steiner.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Adolf Loos]], ''[[Kuća Steiner]]'', [[1910.]], [[Beč]].<center>]]
===Funkcionalizam===
 
S druge strane postojala je struja arhitekata koja se opirala secesionističkom načinu mišljenja. Njih obično nazivamo ''pretečama moderne arhitekture''. To su oni arhitekti koji su osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno koristiti nove, kvalitetne materijale (čeličnu konstrukciju, armirani beton, staklo), lišiti se suvišnih ukrašavanja i spojiti ljepotu arhitekture s njenom funkcionalnošću. Ove postavke uokvirio je tek bečki arhitekt [[Adolf Loos]] (1870.-1933.) u svojoj knjizi ''Ornament i zločin'' ([[1908.]]) izdanoj u [[Beč]]u, jednom od najistaknutijih europskih žarišta i rasadišta secesije. Kao uzor te nove arhitekture apstraktne čistoće i geometrijske jasnoće uzima se njegova revolucionarna [[Kuća Steiner]] ([[1910.]], Beč). Volumen objekta podliježe svim zakonitostima i mogućnostima materijala, zahtjevima konstrukcije (armirani beton) i postiže ljepotu kontrastnim odnosima punih ploha i neophodnih otvora, bez suvišnih detalja i ukrasa.
 
[[Slika:Corbu weissenhof lores.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Le Corbusier]], ''Vila Weissenhof-Siedlung'', [[1927.]], [[Stuttgart]].<center>]]
[[Slika:Rietveld Schröderhuis.JPG|thumbmini|200px|<center>[[Gerrit Rietveld]], ''[[Rietveld Schröder kuća]]'', [[1924.]], [[Utrecht]].<center>]]
Postavke Loosove arhitekture – glatke plohe, odsustvo bilo kakva ukrasa, komponiranje čistih volumena pod pravim kutom – slijedit će brojni arhitekti dvadesetog stoljeća u cijelom svijetu. Najbolje ih je razradio [[Švicarci|Švicarac]] [[Le Corbusier]] (Piere Jeanneret) svojim djelom ''Pet principa armiranog betona'' iz [[1915.]] koji su postali načela moderne arhitekture:
# Slobodno prizemlje objekta sa stupovima – prvi kat za garaže ili poslovne prostore;
Redak 41:
Umjetnička grupa okupljena oko časopisa "De Stijl" osnovanog [[1917.]] u Nizozemskoj pod geslom ''"svrha prirode je čovjek, a svrha čovjeka je stil"'' djelovala je dvadesetih godina. Vodili su je [[Piet Mondrian]], [[Van Doesburg]] i P. Oud, a pridružuje im se arhitekt [[Gerrit Rietveld]]. Rietveldov u arhitekturi gaji racionalizam i koristi samo osnovne geometrijske oblike, uz primjenu triju osnovnih boja. Njegova stambena kuća u [[Utrecht]]u ([[1924.]]) je jedan od najljepših primjera nove, moderne arhitekture.
 
[[Slika:Bauhaus.JPG|thumbmini|200px|<center>[[Walter Gropius]], [[Bauhaus]], [[1919.]]-22., [[Dessau]].<center>]]
[[Slika:Bauhaus-Dessau Verbindung.JPG|thumbmini|200px|<center>Krilo Bauhausa koje spaja radionice s učionicama<center>]]
===Bauhaus===
 
Redak 59:
==Arhitektura druge polovice 20. st.==
 
[[Slika:Seagrambuilding.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Ludwig Mies van der Rohe]], ''Zgrada Seagram'', [[1958.]], [[New York]].<center>]]
===Internacionalni stil===
 
Redak 68:
U [[Europa|Europi]], [[Le Corbusier]], ide dalje od "zgrada-kutija na stupovima"; on gradi u skladu s čovjekom, tj. posebnu pozornost obraća na ljudske proporcije, i zgradama daje kiparski dodir. Takva je zgrada u [[Marseilles]]-u, ''[[Unité d'Habitation]]'' ([[1952.]]), sa stanovima apsolutno [[Proporcija|proporcionalnim]] ljudskim mjerama, kiparskim stepenicama i otvorima za ventilaciju, te kasetiranom pročelju od betonskih linija (što je postalo uobičajeno u toplijim krajevima).
 
[[Slika:Palazzetto dello sport.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Pier Luigi Nervi]], ''[[Palača sporta]]'', [[1960.]], [[Rim]].<center>]]
[[Slika:Brasilia Congresso Nacional 05 2007 221.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Oscar Niemyer]], ''Zgrada Kongresa u [[Brazilija|Braziliji]]'', [[1960.]]<center>]]
===Arhitektura slobodnih oblika===
 
Redak 78:
Nakon 1970-ih, nastaje više struja: ''Kasni modernizam'', ''Postmodernizam i Dekonstruktivizam''.
 
[[Slika:HK HSBC Main Building 2008.jpg|thumbmini|200px|leftlijevo|<center>[[Norman Foster]], ''[[Honk Kong]] banka'', [[1986.]]<center>]]
[[Slika:Centre Georges Pompidou Outside.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Richard Rogers]] & [[Renzo Pianno]], ''[[Centar Pompidou]]'', [[1977.]], [[Pariz]].<center>]]
 
===HI-TECH arhitektura===
Redak 87:
Najreprezentativnija zgrada ovog stila je svakako ''Hongkong banka'' u [[Hong Kong]]u ([[1986.]]) arhitekta [[Norman Foster|Normana Fostera]]. Ogromna, najskuplja zgrada do tada na kojoj je sve ekstremno. Kao kod gotičke katedrale, nosivi elementi su izvana, a iznutra skeletna gradnja s ogromnim atrijem – "katedrala bankarstva" – što su naručitelji i željeli.
 
[[Slika:Guggenheim-bilbao-jan05.jpg|thumbmini|200px|<center>[[Frenk O. Gehry]], ''Muzej [[Guggenheim]]'', [[1997.]], [[Bilbao]].<center>]]
[[Slika:Humana.jpg|thumbmini|200px|leftlijevo|<center>[[Michael Graves]], ''Humana'', [[Louisville]], [[Kentucky]], SAD.<center>]]
 
===Postmoderna===