Inačica od 8. lipnja 2008. u 22:43 uredi VolkovBot (razgovor \| doprinosi) 79.645 edits m robot Dodaje: eu:Zirkoi ← Starija izmjena		Inačica od 26. listopada 2008. u 02:48 uredi ukloni ovu izmjenu BodhisattvaBot (razgovor \| doprinosi) 88.144 edits m Bot: standardizacija Novija izmjena →
Redak 46: == Obilježja == [[Slika:Zircon_microscope.jpg\|~~left~~lijevo\|150px\|~~thumb~~mini\|Fotografija slike iz optičkog mikroskopa; dužina kristala je oko 250 [[µm]].]] Cirkon je osobit mineral, gotovo je sveprisutan u [[Zemljina kora\|Zemljinoj kori]]. Nađen je u [[Magmatske stijene\|magmatskim stijenama]] (kao primarni mineral), u [[Metamorfne stijene\|metamorfnim stijenama]] (u obliku rekristaliziranih zrna) te u [[Sedimentne stijene\|sedimentnim stijenama]] (kao detritivna zrna). Veliki kristali su rijetki i ne dolaze u skupinama. Uobičajena veličina kristala koju nalazimo u npr. [[granit]]ima, je oko 100-300 µm, ali mogu narasti do nekoliko centimetara, a to najčešće u [[pegmatiti]]ma. Redak 56: == Upotreba == [[Slika:ZirconUSGOV.jpg\|~~thumb~~mini\|Cirkonski prah]] Komercijalno, cirkoni se kopaju za dobivanje metala [[cirkonij]]a, koji se koristi kao [[abraziv]] te kao [[izolator]]. Cirkoni su i izvor cirkon-oksida, jednog od najvatrostalnijih poznatih materijala. ZrO se koristi i kao taljivo za platinu pri temperaturama od preko 1755°C. Zr se koristi u nuklearnim reaktorima, zbog svoje sposobnosti apsorpcije neutrona. Veliki primjerci cijenjeni su kao drago kamenje, zahvaljujući visokom [[Indeks loma svjetlosti\|indeksu loma svjetlosti]] (cirkon ima indeks loma oko 1.95, a dijamant samo nešto više - 2.4). Boja onih cirkona koji ne zadovoljavaju kvalitetu u draguljarstvu može se promijeniti zagrijavanjem. Ovisno o dužini i jačini zagrijavanja, mogu se dobiti bezbojni, plavi i zlatnožuti cirkoni.

Cirkon: razlika između inačica