Epitel: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: af:Epiteelweefsel
m Bot: standardizacija
Redak 1:
{{izvor}}
[[Slika:Illu epithelium.jpg|thumbmini|350px|rightdesno|Tipovi epitela]]
'''Epitelno tkivo''' je jedno od 4 osnovne vrste [[tkivo|tkiva]] koje nalazimo kod čovjeka. Tijekom intrauterinog razvitka nastaje iz sva tri zametna listića. Sastavljeno je od tijesno priljubljenih [[stanica]] koje su gusto zbijene i čvrsto povezane. Ima malo [[međustanična tvar|međustanične tvari]]. Potpuno je avaskularno tj. nema krvnih žila, ali iznimka je stria vaskularis u unutarnjem uhu. Prehranjuje se [[difuzija|difuzijom]] iz krvnih kapilara vezivnog tkiva. Epitelno tkivo je smješteno iznad [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]], odvojeno je od njega strukturom koja je vidljiva svjetlosnim mikroskopom i naziva se [[bazalna membrana]]. Oblik uvjetuje gusti smještaj [[epitelne stanice|epitelnih stanica]] te ih dijelimo na:
 
Redak 11:
Epitelno tkivo nastaje iz svih triju [[embrionalni zametni listići|embrionalnih zametnih listića]]. Najveći dio epitela koji prekriva kožu, usnu i nosnu šupljinu te anus je [[ektoderm]]alnog podrijetla. Epitel dišnog i probavnog sustava te žlijezda koje su im priključene nastaje od [[endoderm]]a. Ostali epiteli (npr. endotel krvnih žila) potječu od [[mezoderm]]a.
 
Stijenke epitelne stanice:[[Slika:Epithelial-cells.jpg|thumbmini|250px|'''Epitelne stanice''']]
 
*'''Bazalna stijenka''' ima sloj izvanstanične tvari koji se naziva [[bazalna lamina]]. Derivat je epitela. Vidi se samo elektronskim mikroskopom, a sastoji se od mreže tankih vlakanaca što se naziva [[lamina densa]] i može s jedne ili obje strane lamine denese imati i svjetliji sloj - [[lamina rara]]. Bazalna lamina je izgrađena od [[kolagen]]a tipa IV, [[laminina]] i [[proteoglikani|proteoglikana]] (heparan sulfat). Sidrenim vlakancima, građenih od kolagena tip VII i snopova mikrofibrila, je s donje starne pričvršćena na vezivno tkivo. Ima ulogu selektivne barijere, a potrebna je za uzajamno djelovanje stanice, te pri njihovom razmještanju i gibanju. [[Bazalna membrana]] je pojam u svjetlosnoj mikroskopiji, a sastoji se od dvije bazalne lamine ili jedne bazalne lamine i retikularne lamine. Za razliku od bazalne lamine, retikularna lamina je derivat stanica vezivnog tkiva. Uz bazalnu laminu prilježe bazalni pol epitelnih stanica. On je kod većine epitelnih stanica građen gotovo jednako jer služi istoj svrsi - izmjeni tvari.
Redak 25:
 
*'''Slobodna stijenka''' (površina) čini apikalni pol, a razlikuje se ovisno o funkciji stanice (zaštita, sekrecija, apsorpcija, podražljivost). Ima specijalizirane tvorbe koje upućuju na njenu funkciju :
**Mikrovili su kratki ili dugi, prstoliki izdanci citoplazme pokriveni staničnom membranom i povećavaju slobodnu površinu stanice, a osnovna funkcija im je apsorpcija. Prekriva ih glikoproteinski glikokaliks (vlaknasta ovojnica). Na svjetlosnom mikroskopu, mikrovili s glikokaliksom su gusto zbijeni i nazivaju se četkasta prevlaka. Nalaze se na pokrovnom epitelu tankog crijeva i proksimalnom kanaliću bubrega[[Slika:Bronchiolar epithelium 4 - SEM.jpg|thumbnailminijatura|Cilije respiratornog epitela.]]
**Stereocilije su dugi, nepokretni, razgranati mikrovili (u kanalićima epididimisa)
**Trepetljike (cilije) – izduženi, pokretljivi izdanci na slobodnoj površini epitelnih stanica. Dulje su od mikrovila. Sadrže jedan par mikrotubula okruženih s još devet parova mikrotubula i polaze od [[bazalno tjelešce|bazalnog tjelešaca]] koje ima strukturu [[centrioli|centriola]]. Omogućuju strujanje tekućine ili čestica u jednom smjeru svojim gibanjem napred nazad. nalaze se u dišnom sustavu.
Redak 42:
'''Pokrovni epiteli''' su tkiva u kojima su stanice poredane u slojeve i pokrivaju površinu tijela ili unutrašnjost organa. Osnovna funkcija pokrovnog epitela je zaštita površine na kojoj se nalazi. Grade ga stanice koje mogu biti pločastog, kubičnog ili cilindričnog oblika, složene u jedan ili više slojeva. Prema obliku i broju slojeva stanica svaki pokrovni epitel dobiva svoj naziv. U slučaju da sve stanice u jednom epitelu nisu jednakog oblika, tada u naziv ulazi oblik stanica koje se nalaze u površinskom sloju.
 
[[Slika:Tkanka nablonkowa.png|thumbmini|400px|rightdesno|
'''A''' - jednoslojni cilindrični epitel,
'''B''' - jednoslojni cilindrični epitel s trepetljikama,
Redak 103:
***[[Egzokrine žlijezde]] - izlučuju svoj proizvod kroz odvodni kanal te imaju sekrecijski dio i odvodni kanal
 
**'''prema razgranjenosti odvodnog kanala:'''[[Slika:Cervical intraepithelial neoplasia (1) normal squamous epithelium.jpg|thumbnailminijatura|Cervikalna intraepitelijalna neoplazija, bojenje epitela hematoksilinom - eozinom.]]
***jednostavne - nerazgranjen kanal
***složene - razgranjen kanal
Redak 124:
==Svojstva i funkcije epitela==
 
Opća svojstva epitelnih stanica:[[Slika:apocrine.jpg|thumbmini|320px|rightdesno|Apokrino izlučivanje]]
*[[polarnost]]
*[[prehrana]] ([[difuzija|difuzijom]])