Izraelska sigurnosna ograda: razlika između inačica

{{Provjeriti vanjske poveznice}}

 

„'''Izraelska sigurnosna ograda'''“ je naziv za kontroverznu 650 kilometara dugu barijeru koja treba odvojiti i razgraničiti [[Izrael]] od [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. Gradnja ograde počela je [[2002]]. dok je još zasjedao ministar [[Ariel Sharon]] a završetak se očekuje negdje pred kraj [[2006]].; isprva se planiralo završiti do ljeta [[2005]]. ali su se radovi odužili. Izrael tvrdi da je barijera zakonita jer štiti njegove stanovnike od terorističkih napada i ne predstavlja prijetnju, dok palestinska uprava tvrdi da je ona nezakonita jer dijeli i diskriminira stanovištvo po vjeri i nacionalnosti i jer zadire duboko u teritorij Zapadne obale.

== Sigurnosna ograda ==

 

 

Većina sigurnosne ograde (oko 90 %) sastoji se od osigurane metalne ograde sa bodljikavom žicom, rovova, ograde sa senzorima za detektiranje gibanja kako bi se zaustavile nepodobne osobe, linijom od pijeska za lakše uočavanje otisaka od stopala, puta za patrolu te još jednom bodljikavom žicom postavljenom na izraelskoj strani. Na obje strane ograde, koje obuhvačaju 50-ak metara, nalazi se zabranjena zona koja se nadzire od straže. Manji dio barijere (oko 10 %), u mjestima oko Kalkilije, [[Jeruzalem]]a i drugih gradova, gdje se ova širina ne može održati zbog skučenog prostora, postavljen je betonski zid visok 8 metara koji je de facto odvojio dvije strane.

Tok sigurnosne ograde je proglašen nezakonitim od jednog neobavezujučeg suda zbog toga što se ugrabljen dio palestinskog područja te što meandrira između sela i gradova te ih tako odvaja od njihovih polja i otežava im gospodarsku situaciju. Iako ograda prolazi kroz otvoreno područje te se palestincima nudi kompenzacija, ipak predstavlja ograničenje za jedan dio stanovništva uz granicu. Kritičari naglašavaju da je 36 palestinskih naselja odsječeno, 8.300 maslinovih drveća odstranjeno, 32 bunara pripojeno.

 

 

Ograda se postavlja tako da židovska naselja bivaju barem 2.5 kilometara udaljena od nje. Na nekim mjestima postoje čak i enklave te su pripojena neka židovska naselja duboko u Zapdnoj obali, poput '''Ariela''', '''Gusha Etziona''', '''Maale Adumim''' te istočnog [[Jeruzalem]]a [http://www.btselem.org/English/Separation_Barrier/index.asp]. Također nije jasno hoće li izraelska vlada odlučiti sagraditi ogradu i na istočnoj strani Zapadne obale, prema [[Jordan]]u. Procjenuje se da će negdje između 6 i 45 % Zapadne obale biti odvojeno. Do ožujka [[2006]]. je oko 60 % ograde bilo završeno.

 

== Mišljenja u svijetu ==

Većina zemalja se slaže s tim da [[Izrael]] ima pravo braniti se i zaštiti svoje građane, ali se protivi izgradnji barijere izvan zelene linije te prodiranje njene rute duboko u palestinski teritorij.Čak je i SAD u nekoliko navrata izrazila zabrinutost zbog toga što barijera ne slijedi zelenu liniju jer bi moglo imati posljedice na mirovni proces na Bliskom istoku.