Nez Percé: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija |
|||
Redak 1:
[[Slika:Chief-joseph.jpg|
== Ime ==
Redak 5:
== Podjela -Bande ==
[[Slika:Bandera Nez Percé.PNG|
Spinden (1908) daje imena bandi:
*''[[Alpowe'ma]]'', na Alpaha (Alpowa) Creeku.
Redak 46:
== Povijest ==
[[Slika:Ollokot.jpg|
Tijekom sljedećih 30 dana Indijanci su sakupili svoja stada goveda i konja. Jednog dana dok su tjerali stado preko rijeke, mnoga goveda okrenula su se natrag ne želeći u rijeku. Dok je Joseph tjerao natrag odbjegla goveda, trojica njegovih ratnika napustila su logor i otvorili vatru po naseljeničkim kućama. Osamnaest ljudi je pobijeno.
Joseph ovim činom ostade bez izbora i ulazi u rat sa ''plavim kaputima'' (=američki vojnici, naziv po njihovim plavim uniformama). Dok su se ''plavi kaputi'' povlačili napao ih je Josephov brat [[Ollokot]], vođa bande [[Wel'ewa]] (Walwáma, kod Swantona), čovjek visok 6 stopa i 3 inča, sin Tu-eka-kasa. Indijanci odnesoše prvu pobjedu. Joseph naumi svoj narod povesti u [[Kanada|Kanadu]], kako bi ih doveo u sigurnost, i 700 pripadnika plemena prelazi planine [[Bitter Root]]. Na putu su imali više okršaja sa vojnicima. Indijanci su dobili sve bitke, ali rat su ipak izgubili. Mnogi ratnici su poginuli i mnogi ostali ranjeni. Joseph se morao predati generalu Howardu. Potomci ratnika što ih je Joseph vodio danas se nazivaju [[Joseph's Band]] i žive na rezervatu Colville. Drugi Čopaniši žive na rezervatu Lapwai u Idahu. Godine [[1990]]. bilo je 4,000 Čopaniša popisano u današnjem SAD-u. Ollokot ili Alokat ubijen je u finalnoj bici na Snake Creeku blizu [[Bear Paw Mountains]]a 4 listopada [[1877]].
== Etnografija ==
[[Slika:Sweat lodge nez.jpg|
Prve opise Čopaniša daju nam Lewis i Clark koji ih posjećuju prvih godina 19. stoljeća. Odjeća im je bila kožna koja se sastojala od dugih obojanih leggingsa (nogavica) ,mokasina i kratke kožne košulje i duge suknje od kože kozoroga ili argalije, koja im je padala do gležnja. Od ukrasnih materijala najviše se koristila školjka. Kosu su muškarci češljali unazad i pleli u pletenice koje bi puštali sa prednje strane.
Tijekom ljeta i jeseni, kažu Lewis i Clark, bili su zaposleni ribarenjem lososa i kopanjem korijenja (camas i cowish), pripremajući rezerve za zimu. Zima je bila lovni period. Onda bi Indijanci navlačili svoje krplje i odlazili u lov na jelene. Nakon što je 1700.-tih na prewriju došao konj probušeni Nosovi osvajaju dijelove prerija i postaju lovci na bizone.
|