Divlje životinje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:Ours brun parcanimalierpyrenees 3.jpg|mini|desno|200px|Smeđi medvjed.]]
 
Naziv '''divlje životinje'''divljać koristi se u pravilu za [[životinje|životinja]] koje žive u svom prirodnom [[stanište|staništu]], podalje od [[čovjek]]ačovjeka. To ih razlikuje od pripitomljenih, tako zvanih [[domesticiranje|domesticiranih]]domaćih životinja. U ovu skupinu spada i [[divljač]], životinje koje čovjek [[lov]]i, a što je uređeno [[Zakon o lovu|Zakonom o lovu]]. U svakodnevnom govoru, pojedine vrste divljih životinja nazivaju se prema srodnim vrstama koje su domesticirane. Tako se [[siva guska|sive guske]] (''[[Anser anser]]'') nazivaju "divljim guskama", a ''[[Anas platyrynchos]]'' se naziva "divljom patkom", iako to nije jedina vrsta koju bi se moglo ubrojati u ovu skupinu. Danas bi se divljim konjima mogli nazvati još samo [[Pševalskijev konj|Pševalskijevi konji]], no naziv se u širem smislu koristi i za [[mustang (konj)|mustange]], iako su ustvari potomci domesticiranih konja koji su se kasnije odvojili od čovjeka i vratili se životu u prirodi.
 
== Životni prostor ==
Line 29 ⟶ 28:
 
== Zaštita divljih životinja ==
Brojnost mnogih životinja se smanjuje. U područjima koje nastanjuju ljudi, mnoge su vrste već izumrle ili su iz njih nestale. Kako je područja koje ljudi ne oblikuju prema svojim potrebama sve manje, a i dalje će se smanjivati, životinje koje izbjegavaju ljude. suOsnivanje posebnih zaštićenih područja počinje bez zakonske podloge, no kasnije se u principunizu ugrožene.država regulira [[Zakon o zaštiti prirode|Zakonima o zaštiti prirode]], što onda opet omogućuje stvaranje područja na kojima se divlje životinje aktivno štite u cijelom nizu država, a omogućuje i ponovno naseljavanje već nestalih životinjskih vrsta u njihova prirodna staništa.
 
[[1961]]. je osnovan ''World Wildlife Fund'' ([[WWF]], World Wide Fund dor Nature), što je bila prva organizacija koja je upozorila na ugroženost divljih životinja. Osnivanje posebnih zaštićenih područja počinje bez zakonske podloge, no kasnije se u nizu država regulira [[Zakon o zaštiti prirode|Zakonima o zaštiti prirode]], što onda opet omogućuje stvaranje područja na kojima se divlje životinje aktivno štite u cijelom nizu država, a omogućuje i ponovno naseljavanje već nestalih životinjskih vrsta u njihova prirodna staništa.
 
[[Kategorija:Životinje|*]]
[[Kategorija:Ekologija]]
 
<!--interwiki-->
[[de:Wildtier]]
[[en:Wildlife]]