Ćiribirci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
m Bot: standardizacija
Redak 1:
[[Slika:Ciri.jpg|250px|thumbmini|Žejanski zvončari na smotri na riječkom Trsatu, obučeni u svoju tradicionalnu zvončarsku nošnju. Foto Z. K. Rončević]]
 
'''Ćiribirci''' (Ćići) ili Istrorumunji su nevelika etnička grupa nastanjena u sjeverozapadnoj Istri, danas uglavnom u područjima oko Čepićkog polja, u selima [[Žejane]], [[Šušnjevica]], [[Nova Vas (Kršan)|Nova Vas]], [[Letaj]] i drugima. Danas su im mnoga sela napuštena i znatan ih je dio kroatiziran. Pojava prvih Ćića u [[Istra|Istri]] počinje negdje krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]], jedno od njihovih glavnih naselja, Žejane, spominju se još [[1395]]., ali glavnina Vlaha ili Čića, kako su ih sve nazivali, dolazi tek negdje krajem [[15. stoljeće|15]]. ili početkom 16. stoljeća, što im dopuštaju knezovi Frankopani. Porijeklo ovih Ćića što ih [[Frankopani]] doseljavaju je sjeverna [[Dalmacija]], gdje su bili poznati pod imenom [[Morlaci]]. Morlake, koji su kao pastiri s ovcama došli iz Dalmacije, prvo nalazimo na otoku [[Krk]]u gdje su još ostali tragovi njihovog govora. Tek desetih i dvadesetih godina [[16. stoljeće|16. stoljeća]] počinje njihovo značajnije naseljavanje u Istri, u naseljima Žejane i [[Mune]]. Sa sobom ovi ljudi donose jezik koji se još očuvao oko Čepićkog polja gdje ih još okolno stanovništvo naziva Vlasima, Ćićima, Rumunjima ili osobito Ćiribircima.
 
== Ime ==
[[Slika:Vlasimapa.PNG|thumbmini|Right|Vlasi]]
Ćići u Istru dolaze kao Vlasi gdje od lokalnog hrvatskog stanovništva dobivaju i nazive Ćići ili Ćiribirci. Korijen same riječi Vlah i Vlasi, nalazi se u staro-engleskoj riječi Wealh koja se pretvorila u [[Wales]] (=Vels), od koje je nastao i etnonim Walha, ime kojim su stari [[Germani]] zvali [[Kelti|Kelte]], a on je opet nastao po plemenu [[Volcae]]. Romanizacijom Kelta Germani su sve romanizirane narode počeli nazivati Walhae. Ovaj naziv javlja se i danas u drugim varijantama koje označavaju na primjer [[Valonci|Valonce]] (Wallons), u [[Belgija|Belgiji]] i [[Valaši|Valaše]] u [[Moravska|Moravskoj]]. U našim krajevima naziv se pretvorio u Vlah ili Vlasi, a poznat je i naziv Mavrovlasi (Crni Vlasi) što je još jedno ime koje su nosili [[Morlaci]], ljudi od kojih se jedan dio odvojio i naselio Istru. Nazivi Ćići i Ćiribirci nisu istoga porijekla. Navodno je naziv Ćići nastao od neke uzrečice ći ći (Cici), a Ćiribirci od cire bire, što bi trebalo značiti na rumunjskom 'drži dobro', ovo su ipak samo legende. U Povijesti se javlja još jedan naziv koji nosu ovaj maleni narod ,to su Rumeri, naziv kojim su još oko [[1700]]. označavali sami sebe. Ovaj naziv nije ništa drugo doli varijante imena Romani, od kojega je uostalom nastalo i Rumunji. Vlasi (Aromuni, Romeri) dobili su ime koje je nosio grad Roma (Rim), nisu im ga dali Rumunji, nego su ga oni (Rumunji) dobili kasnije od Rima romanizacijom Dačana. Sve ispada na to da Vlasi, Aromuni, a s njima i Ćići , ne moraju biti naročito srodni Rumunjima, nego samo srodni onoliko koliko su to bili i njihovi preci među sobom. Što se tiče naziva Istrorumunji (Istrorumunji), najvjerojatnije je politički termin nastao od SIL-ovog naziva istro-romanian, kojim se naziva jezik kojim se služe Ćići, ali i uz napomenu kako je to bio jedan od jezika koji se odvojio od ostalih njemu srodnih romanskih jezika između [[500]]. i [[1000]]. godine. Do ove separacije vjerojatno dolazi pojavom Hrvata i drugih plemena koja su svojim naseljavanjem (V. i VI. st.) potisnuli potomke romaniziranih Tračana.