Češko državno pravo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
m Bot: standardizacija
Redak 1:
'''Češko državno pravo''' pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja [[Česi|češkoga naroda]] za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva [[Zemlje Češke krune|zemalja Češke krune]], najprije u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima. Na to Češko državno pravo poziva se i današnji [[Ustav]] Češke Republike.
 
[[Slika:Imperial Circles-2005-10-15-en.png|thumbmini|rightdesno|300px|Zemlje Češke krune unutar [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[1512.]] godine: bijelom bojom označene su Češka, Moravska, Šleska, te Gornja i Donja Lužica.]]
Zemlje Češke krune na koje se odnosi Češko državno pravo obuhvaćaju [[Češka (povijesna pokrajina)|Češku]], [[Moravska|Moravsku]] i [[Češka Šleska|Češku Šlesku]], no u prošlosti se taj pojam proširivao i na čitavu [[Šleska|Šlesku]] (većinom u današnjoj [[Poljska|Poljskoj]], kao i ostala područja kojima su nekoć vladali češki kraljevi, posebice [[Gornja Lužica|Gornju]] i [[Donja Lužica|Donju Lužicu]] i [[Brandenburg]] u današnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]].
 
Redak 15:
 
==Narodna stranka i Narodna liberalna stranka (1861.-1901.)==
[[Slika:Böhmen Mähren Österreich Schlesien.jpg|thumbmini|rightdesno|300px|Zemlje Češke krune unutar Austro-Ugarske: [[Češka (povijesna pokrajina)|Češko Kraljevstvo]] (ružičasto), [[Moravska|Moravska Marka]] (žuto), [[Češka Šleska|Vojvodstvo Gornje i Donje Šleske]] (narančasto). Karta je iz [[1892.]]]]
Prestankom apsolutističke vlasti, [[1861]]. ponovno je uspostavljen Češki sabor, a na njemu službeni program, kako čeških liberalnih političara, tako i većine češkoga plemstva, postaje obnova drevne Češke krune koja ima uključivati [[Češka (povijesna pokrajina)|Češko Kraljevstvo]], [[Moravska|Moravsku Marku]] i [[Češka Šleska|Šlesko Vojvodstvo]]. Bio je to program poznat kao „Program državnoga prava.“ Češka narodna stranka zauzimala se za ostvarenje toga programa unutar federativne Monarhije (među njima je bio i František Palacký). No, već iste godine dvor je uspostavio centralističku upravu na svim češkim zemljama, a svi napori Narodne stranke oko ostvarenja autonomije Češkoga Kraljevstva bili su uzaludni. [[1863.]] stranka se dijeli na dvije frakcije, a glavne su točke neslaganja bile: odnos prema konzervativnim zemljoposjednicima, način definiranja Češkog državnog prava, pitanje aktivnog djelovanja ili pasivnog otpora centralizaciji. Dio stranke koji će postati poznat kao „staročesi“ zastupao je pomirljiviju suradnju sa zemljoposjednicima i pasivan otpor centralizaciji. Druga skupina zalagala se za aktivno djelovanje u svim tijelima Carstva. Ova će se skupina izdvojiti [[1874.]] kao Narodna liberalna stranka, poznata kao „mladočesi“, te Češko državno pravo pokušati ostvariti postupno.
 
Redak 27:
[[1905.]] sklopljen je Moravski sporazum, gdje su se moravski [[Česi]] i [[Nijemci]] dogovorili o načinu zajedničkoga života i sudjelovanja u upravljanju [[Moravska|Moravskom Markom]]. Nakon izbora za Zemaljsko vijeće (''Reichsrat''), koji su održani [[1907.]] i [[1911.]] postalo je očito snaženje češke strane. Mladočesi surađuju po pitanju čeških nacionalnih interesa s ostalim češkim strankama (osobito Seljačkom strankom i katoličkim strankama), ali i sa južnoslavenskim strankama (slovenskima i hrvatskima iz Istre i Dalmacije). Krajem Prvog svjetskog rata većina čeških stranaka zauzima se za Češko državno pravo.
 
[[Slika:Cesko-Slovensko1928.png|thumbmini|rightdesno|300px|Češka i Moravsko-Šleska kao zemlje unutar Čehoslovačke, prema stanju iz [[1928.]]]]
[[6. siječnja]] [[1918.]] zastupnici Češkog zemaljskog vijeća i Češkog sabora donose deklaraciju kojom traže neovisnost za svoj narod „u njegovoj vlastitoj državi, suverenoj, s potpunim pravima, demokratskoj, socijalno pravednoj i izgrađenoj na jednakosti za sve građane unutar granica njegovih povijesnih zemalja i prebivališta i u državi njegove slovačke grane.“
 
Redak 38:
Definiranje zamalja Češke krune kao češke nacionalne države otuđilo je moravske i češke Nijemce od zemlje, te su se oni sve više izjašnjavali kao [[sudeti|sudetski]] Nijemci. Slično su i [[Slovaci]] u slovačkom dijelu zemlje odbijali ideju „čehoslovačkog naroda“, baš kao što su to prije činili s idejom „mađarskog političkog naroda.“ Sve je to već ukazivalo na buduću sudbinu Čehoslovačke u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. [[Münchenski sporazum]] podijelit će zemlje Češke krune, a ubrzo će i ostatak Češke i Moravska biti okupirane i postati protektorat unutar [[Treći Recih|Trećeg Reicha]], dok će [[Slovačka]] postati satelitska država. Za njemačke okupacije Česi su našli utjehu u povratku povijesti i veličini Češkoga Kraljevstva.
 
[[Slika:Czechoslovakia.png|thumbmini|rightdesno|250px|Češka Socijalistička Republika kao federalna jedinica Čehoslovačke prema Ustavnom zakonu iz [[1969.]]]]
[[Edvard Beneš]] uspio je u izbjeglištvu formirati vladu, koju će [[Sveznici]] od sprnja [[1941.]] priznavati kao pravnu sljednicu čehoslovačke vlade, a Čehloslovačku su priznavali u njezinim predminhenskim granicama, no u praksi [[Sovjetski Savez]] neće priznati Čehoslovačku vlast u Potkarpatju. Od [[1943.]] Saveznici prihvaćaju i Benešov plan o iseljenju sudetskih Nijemaca.
 
Redak 44:
 
==Današnja Češka Republika==
[[Slika:Tsjechische landen.png|thumbmini|rightdesno|250px|Češke zemlje unutar današnje [[Češka|Češke Republike]]: [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka]] (zeleno), [[Moravska]] (žuto), [[Češka Šleska]] (crveno)]]
Ustav [[Češka|Češke Republike]], usvojen [[13. prosinca]] [[1992.]], započinje sljedećim riječima: