Hilel: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorije
Dopune
Redak 1:
'''Hilel''' ([[hebrejski]]: הלל) je židovsko ime, koje su nosili brojni značajni židovi. Ovaj članak posvećen je najstarijem i najvažnijem među njima. Za pregled ostalih pogledajte članak [http://en.wikipedia.org/wiki/Hillel Hillel] na engleskoj wikipediji. Postoji i zaklada "Hillel Society". (U engleskoj transkripciji piše se sa dva L.)
 
 
Rabin '''Hilel''' (r. oko 70. g.pr.Kr, u. oko 10. g.n.e.) jedan je od najvažnijih židovskih učitelja ([[rabin]]a) u povijesti. Da bi se razlikovao od kasnijih značajnih rabina istog imena, ponekad ga nazivaju "Hilel stariji" ili "Hilel Babilonac". Pripadao je stranci [[farizej]]a i bio osnivač jedne od dvije najznačajnije rabinske škole (''Beit Hilel'', "Kuća Hilelova"). Bio je na čelu kolegija učenjaka, koji su u doba vlasti Heroda Velikog sebe smatrali jedinim legitimnim [[sinedrij]]em. U [[Talmud]]u je najčešće citirani židovski mudrac.
 
Tumači Zakon u produhovljenom smislu, ističući kao njegovu suštinu maksime iz ''Levitskog zakonika'' (3. knjige Mojsijeve): ''Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe'' i ''Što ne želiš da drugi učini tebi, ne čini ni ti drugome''.
Line 25 ⟶ 26:
==Hilelova pojava==
 
U trenutku krize nakon smrti dvojice vođa, Hilel pokazuje svoju nadmoć u tumačenju Zakona pred ostalima. Preuzima vodstvo kolegija[[Sinedrij]]a učenjakasa preuzimatitulom Hilel''Nasi'' (knez), kao i vodstvo stranke [[farizeji|farizeja]]. Svojim širokim duhom, prijaznom osobnošću i optimalnim kombiniranjem štovanja tradicije i prilagodbi povjesnim promjenama, on provodi radikalnu reformu i ponovo utjelovljuje Nauk. Hilel »učenje i život farizeja razvije do najvećeg savršenstva i započne novu epohu u povijesti židovstva.« ''(Keller, str. 36)'' U Talmudu ga se uspoređuje sa Ezrom, koji je četiri stoljeća ranije, kada je Nauk bijaše zaboravljen, došao iz Babilona i ponovo ga uspostavio. Hilel je također došao iz Babilona i ponovo utemeljio Nauk.
 
O njegovom porijeklu malo se zna. Ništa se ne zna o njegovom porijeklu, pa ni ime njegovog oca. Kasnija tradicija pripisala mu je porijeklo iz loze kralja Davida.
O njegovom porijeklu malo se zna. O njegovoj predanosti učenju govori slijedeća priča: ''U svojoj četrdesetoj godini dođe Hilel iz Babilonije, kako bi naukovao (…) kod školskih poglavara Šamaje i Abtaljona. Bijaše siromah i zarađivaše svoj kruz kao vodonoša. Njegova dnevna zarada bijaše jedan tarpi. Od toga polovinud avaše vrataru učilišta, a od druge polovine hraniše on sebe i svoju obitelj. Jednom nije bio ništa zaradio, te ga vratar ne propusti. Tada se on pope na nadstrešnicu i sjede na prozor s rešetkama, kako bi iz usta Šamajinih i Abtaljonovih čuo riječi Svevišnjega. Bijaše to u predvečerje jednog sabata, kada je nježilo, a kad zajutriše Šamaja reče Abtaljonu: "Brate moj! Inače je svakog dana učilište osvijetljeno, no danas je mračno. Ili je možda maglovit dan?" Kada pogledaše u vis, ugledaše na prozoru neki ljudski lik. Popeše se sluge gore i ugledaše smrznuta čovjeka, prekrivena tri lakta debelim snijegom. Oslobodiše ga hladna pokrova, okupaše ga, i namazaše, te ga ugrijaše uz vatru. Svi govorahu: "Ovaj je vrijedan toga da se zbog njega prekrši sabat."'' (prema: Keller, str. 36)
 
U [[midraš]]koj zbirci ''Sifre'' razdoblja Hilelovog života prikazuju se paralelno sa životom Mojsijač Obojica su doživjela 120 godina. U dobi od 40 godina Hilel je došao u Judeju; četrdeset je godina proveo u proučavanju i posljednjih četrdeset bio je duhovni vođa Izraela. Ta je biografija naravno umjetno konstruirana, ali smatra se istinitim da je u Jeruzalem došao u zrelim godinama i da je doživio duboku starost. Razdoblje aktivnosti od 40 godina je možda povijesno zasnova. Kako je ono započelo oko sto godina prije razaranja Jeruzalema, moglo je pokrivati razdoblje između 30.pr.Kr. i 10.n.e.
 
O njegovom porijeklu malo se zna. O njegovoj predanosti učenju govori slijedeća priča: ''U svojoj četrdesetoj godini dođe Hilel iz Babilonije, kako bi naukovao (…) kod školskih poglavara Šamaje i Abtaljona. Bijaše siromah i zarađivaše svoj kruz kao vodonoša. Njegova dnevna zarada bijaše jedan tarpi. Od toga polovinud avaše vrataru učilišta, a od druge polovine hraniše on sebe i svoju obitelj. Jednom nije bio ništa zaradio, te ga vratar ne propusti. Tada se on pope na nadstrešnicu i sjede na prozor s rešetkama, kako bi iz usta Šamajinih i Abtaljonovih čuo riječi Svevišnjega. Bijaše to u predvečerje jednog sabata, kada je nježilo, a kad zajutriše Šamaja reče Abtaljonu: "Brate moj! Inače je svakog dana učilište osvijetljeno, no danas je mračno. Ili je možda maglovit dan?" Kada pogledaše u vis, ugledaše na prozoru neki ljudski lik. Popeše se sluge gore i ugledaše smrznuta čovjeka, prekrivena tri lakta debelim snijegom. Oslobodiše ga hladna pokrova, okupaše ga, i namazaše, te ga ugrijaše uz vatru. Svi govorahu: "Ovaj je vrijedan toga da se zbog njega prekrši sabat."'' (prema: Keller, str. 36)
 
==Hilelovo učenje i povijesni značaj==
 
»S pojavom Hilela vjerskim životom Židova zavladao je novi duh. On je postao velikim poticajem, time što je položio temelje širem i slobodnijem tumačenju primjene starih zakona. Dok je dosad u prednjem planu stajala autoritativna strogost zakona, Hilel naglasak stavlja na sistem tumačenja Zakona primjeren životu i mijeni vremena, a koji počiva na logičkom mišljenju.« Keller, 1970/1992:36)
 
==="Zlatno pravilo" u etici===
 
»Hilel je postao tvorcem uzvišenog i jednostavnog nauka, u kojem iznad svega postavlja ljubav spram bližnjega. Preokrenuvši stari biblijski zahtjev: "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!" (3 Moj. 19:18), odgovorio je nekom poganinu koji je želio prijeći na židovsku vjeru, te ga zamolio da u kratko iznese bit židovskog učenja: "Ono što tebi nije drago, ne čini drugome. U tome je sav zakon, a sve je ostalo puko objašnjenje. Idi i čini tako!"« (Keller, 1970/1992:37) (Navedeni citat nalazi se u Babilonskom [[Talmudu]], Šabat 31a.)
 
Apostol Pavao (izvorno: Savao, Saul), koji za sebe samog kaže da je farizej (''Djela apostolska'' 23:6) i spominje nekadašnju svoju gorljivost u proučavanju predaje otaca (''Galaćanima'', 1:14), bio je možda učenik Hilelovog unuka Gamaliela. Tako je i prije nego što se upozhao sa Isusovim učenjem poznavao [[zlatno pravilo]], tj. zapovijed ljubavi (''Rimljanima'', 13:8-10). Neki smatraju da je Hilelov odgovor prozelitu bio opće poznat u Izraelu, pa je utjecao i na Isusa.
Drugo njegovo najpoznatije načelo glasi: »Ako nisam za sebe, tko će biti za mene? I ako sam samo za sebe, tko sam ja? I ako ne sada, kada?« (Pirkei Avot 1:14)
 
Drugo njegovo najpoznatije načelo glasi: »Ako nisam za sebe, tko će biti za mene? I ako sam samo za sebe, tko sam ja? I ako ne sada, kada?« (Pirkei Avot 1:14) Izraz "ako ne sada, kada?" odnosi se prvensteno na dužnost proučavanja Zakona, koja se ne smije odgađati zbog zaokupljenosti drugim poslovima.
 
»Zakon i obred predstavljaju za Hilela sredstvo ćudorednog usavršavanja, njegov nauk postavlja "dužnosti čovjeka spram bližnjega" u prvi plan.« (Keller, 1970/1992:37)
 
===Praktične odredbe===
 
Sinedrij pod njegovim vodstvom donio je i važne praktične odredbe. Najvažnija je uvođenje insticutije Prozbul(pροsßολή, koja usprkos odredbama Tore o opraštanju dugova u jubilarnoj godini (''Ponovljeni Zakon'', XV), osigurava otplatu dugovanja. Ta je odredba omogućila rast kredita, osiguravajući pozajmljivačima povrat.
 
===Nasljednici===
 
Iz Hilelove škole proizašli su veliki ljudi, učenjaci duboko predani ne samo vjeri nego i narodu. Njih će, nakon nacionalne tragedije razaranja Jeruzalema i Hrama godine 70. n.e, okupiti [[Johanan ben Zakaj]] i učiniti ih pravim vođama Židova za slijedećih 2000 godina. Za Hilela i njegove nasljednike počinje se koristiti riječ '''nasi''', koja je nekada označavala kneza, a sada dobiva značenje duhovnog vođe. Tako Hilel »postaje praocem nadolazeće dinastije patrijarha u Erec Izraelu.« (Keller, 1970/1992:37) Hilel je imao ključnu ulogu u zasnivanju tradicije [[rabini|rabinata]], jedinstvenog slučaja u svjetskoj povijesti da su vođe jednog naroda intelektualci, a ne ratnici, plemići ili bogataši.
 
==RabinHilel i Šamaj==
 
Veliku važnost imao je i Hilelov zamjenik u [[Sinedrij]]u rabin '''Šamaj''' (treba ga razlikovati od gore spomenutog poglavara Sinedrija u doba prije Heroda, koji se zove '''Šamaja'''). On je zasnovao vlastitu školu, pa i njega [[Talmud]] često spominje. Mnoge pripovijesti govore o suprotnosti među njima; Hilel je bio uzor blagosti, dobrote i skromnosti, dok je Šamaj bio osoran i odbojan. Cijenili su ga međutim zbog velikog znanja i prodornog uma. Činjenica da je Šamaj priznao Hilelovo prvenstvo i do smrti s njim surađivao također je bila od bitnog značaja za uspjeh poduhvata kojeg Hilel utjelovljuje.
 
 
Veliku važnost imao je i Hilelov zamjenik u [[Sinedrij]]u rabin '''Šamaj''' (treba ga razlikovati od gore spomenutog poglavara Sinedrija u doba prije Heroda, koji se zove '''Šamaja'''). On je zasnovao vlastitu školu, pa i njega [[Talmud]] često spominje. Mnoge pripovijesti govore o suprotnosti među njima; Hilel je bio uzor blagosti, dobrote i skromnosti, dok je Šamaj bio osoran i odbojan. Cijenili su ga međutim zbog velikog znanja i prodornog uma. Činjenica da je Šamaj priznao Hilelovo prvenstvo i do smrti s njim surađivao također je bila od bitnog značaja za uspjeh poduhvata kojeg Hilel utjelovljuje.
 
==Literatura==