Povijest Dalmacije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
Redak 1:
== Stari vijek ==
 
Ime '''Dalmacija''' spominje se prvi put na epigrafskim spomenicima i u djelima [[Rimljani|rimskih]] pisaca u vrijeme rimskih osvajanja istočne obale Jadrana na prijelazu iz 1. st. pr. Kr. u 1. st. po Kr. Rimljani su Dalmacijom nazvali provinciju, dio [[Ilirik]]a, koja se protezala uz istočnu obalu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] od rijeke [[Raša|Raše]] na sjeverozapadu do rijeke [[Drina|Drine]] na istoku i [[Budva|Budve]] na jugoistoku. U zaleđu je provincija obuhvaćala veći dio Gorske [[Hrvatska|Hrvatske]] te današnje [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Stotinjak kilometara južnije od [[Sava|Save]] protezala se granica s provincijom [[Panonija|Panonijom]]. Na tom su području živjeli narodi ilirskoga kulturnog kruga: [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati]], [[Daorsi]], [[Ardijejci]], [[Plereji]], [[Mezeji]], [[Desitijati]], a dijelom [[Autarijati]] i [[Enheleji]]. Nije neobično da je cijeli prostor nazvan po Dalmatima, jer su oni Rimljanima pružali najodlučniji otpor do konačne "pacifikacije" 9. god. po Kr. Na njihovom je tlu podignuta i [[Salona]], dalmatinska metropola i jedan od najvećih gradova Rimskog Carstva. Ovako definiran zemljopisni pojam Dalmacije u starom vijeku egzistirao je do 7. st. Kada je [[395]]. god. car [[Teodozije I. Veliki]] podijelio Rimsko Carstvo na zapadni i istočni dio Dalmacija je ostala u okvirima zapadne polovice Carstva, što će kasnije imati brojne implikacije. Stanovitu je posebnost unutar Dalmacije imala [[Liburnija]] sa središtem u [[Zadar|Zadru]], a to se ime spominje još i u vrijeme [[hrvatskiSrednjovjekovna narodnihrvatska vladaridržava|hrvatskih narodnih vladara]] početkom 9. stoljeća.
 
== Srednji vijek ==