Kemijski elementi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m {{wp+}}, jedna wikipoveznica
Dvorsky (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
{{wp+}}
==Podjela elemenata==
Elementi se mogu podijeliti na metale i nemetale. [[Metal]]i su obično sjajne čvrste tvari koje provode [[elektricitet]]. Većina se metala tali na visokim temperaturama. Metali su kovkikovni, što znači da se kovanjem mogu oblikovati u različite oblike. Mnogi su također duktilni, što znači da se mogu rastezati bez lomova. [[Željezo]], [[bakar]], [[cink]] i [[uran]] su primjeri metala. Uz iznimku grafita[[grafit]]a - oblik ugljika - nemetali ne provode elektricitet. Nemetali[[Nemetal]]i u čvrstom stanju, kao što su [[sumpor]] i [[fosfor]], krhki su (kod udaraca se raspadaju na dijelove). Mnogi se nemetali tale kod mnogo nižih temperatura od metala; mnogi su kod sobne temperature u plinovitom stanju. [[Klor]], [[vodik]] i [[kisik]] su nemetali. U prirodi postoje 92 elementa. Uz iznimku helija[[helij]]a i neona[[neon]]a, svi se mogu s drugim elementima spajati u spojeve. Za rastavljanje kemijskih spojeva i oslobađanje elemenata koje sadržavaju rabe se [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]].
 
==Nazivi i oznake==
Za označavanje elemenata kemičari rabe oznake sastavljene od jednog ili dvaju slova. Prvo je slovo uvijek veliko, a drugo slovo je uvijek malo. Naprimjer, oznake za vodik i cink su H i Zn. Elementi koji su otkriveni prije [[1800]]-te godine često su nazivani latinskim imenima. Rimljani su [[olovo]] zvali plumbum., Rimljania rabili su ga rabili za izradu cijevi za vodu. Od latinskog imena dolazi oznaka Pb i također pokazuje korijene engleskih riječi plumber (vodoinstalater) i plumbing (vodoinstalaterstvo). Elementi iz skupine metala koji su otkriveni poslije, često imaju imena koja završavaju na -ium. Naprimjer [[plutonij]] (Plutonium) otkriven je [[1940]]., kada mu je dodijeljeno i ime.
 
==Rana otkrića: Metali==
Mali se broj elemenata u Zemljinoj kori može pronaći kao čiste tvari. [[Zlato]] je element koji se pojavljuje i u nekim stijenama u obliku tankih traka ili malih kvržica čistog metala. Razlog tomu je što se zlato ne spaja lako s drugim elementima. Ljudi su prvi puta izlučili i rabili zlato prije 5500 godina. Neke stijene sadržavaju metale koji se pojavljuju u spojevima s kisikom[[kisik]]om. Naprimjer, željezna ruda je spoj željeza i kisika. Prije 3500 godina ljudi su otkrili način proizvodnje željeza zagrijavanjem rude željeza drvenim ugljenom. Bakar, olovo i cink proizvedeni su na isti način.
 
==Rana otkrića: Nemetali==
Ugljik i sumpor jedini su nemetali koji se u periodi javljaju kao čiste tvari. Ugljik se javlja u obliku dijamanta[[dijamant]]a i grafita; drveni ugljen (nečisti oblik ugljena) stoljećima se proizvodio djelomičnim spaljivanjem drva. Rabio se za proizvodnju željeza. Sumpor je pronađen u obliku čvrstih žutih gruda ili praha u okolici kratera nekih vulkana. Od [[1200]]. godine upotrebljava se za proizvodnju praha za [[oružje]] i antiseptika[[antiseptik]]a.
 
==Kasnija otkrića==
[[Lavoisier]] je postavio temelje suvremene kemije kada je [[1783]]. potvrdio ideju da su elementi u središtu tvari. U to je vrijeme bilo poznato samo 26 čistih elementa. Kako su se njihovi uređaji i tehnike poboljšavali, tako se povećavala i brzina kojom su kemičari otkrivali nove elemente. Do [[1900]]. godine svi elementi koji se pojavljuju u prirodi bili su otkriveni, pročišćeni i dodijeljena su im imena.
 
==Umjetni elementi==
Svemir se sastoji uglavnom od vodika (90%) i helija (9%). Ogromni tlakovi i temperature u nutrini zvijezda kao što je npr. Sunce uzrokuju nuklearne reakcije koje pretvaraju vodik u helij. Daljnje nuklearne reakcije tlače vodik i helij zajedno na tvorbu težih elemenata. Zemlja je nastala od tih elemenata kada su se odvojili dijelovi sunca. Znanstvenici rabe nuklearne reakcije za proizvodnju teških, umjetnih elemenata iz prirodnih elemenata. Ovi umjetni elementi toliko su nestabilni da se raspadaju ili razdvajaju, često u minutama ili čak sekundama.
 
[[Kategorija:Kemija]]