Razlika između inačica stranice »Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje«

bez sažetka
 
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje oduvijek je bilo omiIjeno izletničko odredište planinara, rekreativaca i izletnika s područja šire okolice.
 
.
 
==Biljke i životinje==
 
Biljni pokrov se prije svega odlikuje raznoliokošću, a obiluje i rijetkim zaštićenim biljnim vrstama kao sto su: blagajev likovac (Daphne blagayana), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum),
tridesetak vrsta kaćuna (europske orhideje), božikovina (llex aquifolium), crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans), planinski božur (Paeonia mascula), hrvatska perunika (Iris croatica), hrvatski karanfil (Dianthus croaticus) i mnoge druge.
Usprkos zakonskoj zaštiti, ljudski faktor i dalje je najveća prijetnja opstanku ovih reliktnih vrsta.
Životinjski svijet ne zaostaje raznolikošću i bogatstvom za biljnim svijetom Parka. Hranidbeni lanac na ovom području čine brojni veliki i mali sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, beskralježnjaci, kukci i ostali. Od većih bi grabežljivaca mogli izdvojiti medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus), te jastreba kokošara (Accipiter gentilis), po kojem je i nazvan obližnji grad Jastrebarsko.
Od ostalih rjeđih vrsta mogli bi još izdvojiti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra), te srodnog mu planinskog daždevnjaka (Salamandra atra).
Od zmija zabilježen je pepeljasti poskok (Vipera ammodytes), bjelouška (Natrix natrix), bjelica (Elaphe longissima), smukulja (Coronella austriaca), ribarica (Natrix tessellata) i riđovka (Vipera
berus).
 
U Parku obitavaju i brojni beskralježnjaci od koji su mnogi ugroženi (npr. leptir plavac i šumski mrav). I podzemni je svijet prilično naseljen. Osim najzastupljenijih šišmiša, pronađene su i neke nove, do sada nepoznate vrste člankonožaca.
45

uređivanja