Društvena stratifikacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Binx (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
 
 
''Društvena stratifikacija'' označava hijerarhijsko postavljanje društvenih [[klase|klasa]], [[kaste|kasta]], a u prošlosti staleža ili ropstva i pojedinih slojeva unutar društva.
 
U svim ljudskim društvima postoji neka vrsta društvene nejednakosti, što posebno vrijedi za moć i ugled. Moć je stupanj do kojega pojedinci ili skupine mogu nametnuti svoju volju drugima, sa ili bez njihovog pristanka, dok se ugled odnosi na količinu poštovanja ili časti povezanih s društvenim položajem, osobinama pojedinca i načinom života.
Redak 10:
Bogatstvo se odnosi na materijalnu imovinu koja je definirana kao vrijedna u određenim društvima. Termin društvena nejednakost se odnosi na postojanje društveno stvorenih nejednakosti. Društvena stratifikacija znači nazočnost društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge, na temelju količine moći, ugleda i bogatstva koje njihovi članovi posjeduju.
 
Određene društvene skupine imaju zajedničke identitete, interese i slične načine života. Međutim društvena nejednakost postoji i bez [[Hrvatsko Kraljevstvo|društvenih slojeva]]. Tamo gdje su u prošlosti postojale klase danas postoji neprekinut kontinuitet statusa po zanimanju, određen različitim stupnjem ugleda i ekonomskog nagrađivanja. U kapitalističkom društvu stratifikacija može poslužiti kao primjer visoke društvene pokretljivosti ili otvorenog sistema. Mnogi tvrde da je nejednakost u društvu utemeljena biološki, prirodni ili fizički, od razlika u godinama, zdravlju, tjelesnoj snazi i osobinama duha. Ona s sastoji od povlastica koje ljudi imaju u odnosu na druge, kao bogatstvo, ugled i moć.
 
 
Redak 22:
===='''2. Marksistička teorija'''====
 
*Oni promatraju stratifikaciju kao strukturu koja ne integrira, već dijeli i izrabljuje druge. Moć vladajuće klase izvire iz činjenice da posjeduje i kontrolira proizvodne snage te izrabljuje i tlači podređenu klasu. Klase nastaju kad se proizvodni kapacitet proširi izvan razine potrebne za opstanak, što se događa kad zemljoradnja postane dominantna, tada privatna imovina i višak bogatstva tvore osnovicu za razvoj klasnih društava. Ideologija [[Kapitalizam|kapitalizma]] kao slobodnog društva skriva pravu narav izrabljivanja i tlačenja, a temeljni sukobi klasnog društva ostaju neriješeni. Klasa po sebi je skupina koja ima zajednički odnos prema proizvodnim snagama, njezini članovi imaju klasnu svijest i solidarnost. Konačna faza je postignuta kad oni shvate da kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuću klasu.
 
===='''3. Weberovo gledište'''====
 
*[[Max Weber|Max Weber]] definira klasu kao skupinu pojedinaca koji imaju sličan položaj u tržišnoj privredi i dobivaju slične ekonomske nagrade. Glavna klasna podjela je između onih koji posjeduju proizvodna sredstva i onih koji ih ne posjeduju. On razlikuje 4 klasne skupine u kapitalističkom društvu:
1.posjednička gornja klasa
2.„bijeli ovratnici“bez posjeda
Redak 53:
==='''Zaključak''' ===
 
Funkcionalistička stajališta pružaju podršku i opravdanje društvenoj nejednakosti, smatraju da su red i stabilnost dobri za društvo. [[Marksizam|Marksisti]] se zalažu za fundamentalne društvene promjene u suvremenim društvima. Društvena stratifikacija je pojava koja prati ljudsko društvo od samih početaka. Kroz povijest postoje pokušaji promjene društva, borbe za jednakost i prava. Ljudima treba tip vlasti koji će ih voditi i usmjeravati njihove odnose i kretanja, jer bi u bezvlašću nastala pomutnja i kaos zbog neodređenošću granica i pravila. Jednakost u društvu je vrlo teška, stratifikacija i podjela društva je sastavni dio života, današnji primjer za ravnopravnost i usklađenost je demokracija, no često su prava iskrivljena i nedostupna ljudima svih položaja na korist vladajućeg sloja društva.
[[Kategorija:Sociologija]]