Inačica od 4. studenoga 2008. u 18:05 uredi Kortina (razgovor \| doprinosi) 7 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 5. studenoga 2008. u 02:48 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits oblikovanje, poveznice, međuwikipoveznice, kategorija Novija izmjena →
Redak 1: '''Društvena''' (socijalna) '''stratifikacija''' označava hijerarhijsko postavljanje društvenih [[klase\|klasa]], [[kaste\|kasta]], a u prošlosti staleža ili [[Ropstvo\|ropstva]] i pojedinih slojeva unutar društva.▼ ~~{{wp+}}~~ ~~=='''Društvena (socijalna) stratifikacija'''==~~ ▲''Društvena stratifikacija'' označava hijerarhijsko postavljanje društvenih [[klase\|klasa]], [[kaste\|kasta]], a u prošlosti staleža ili ropstva i pojedinih slojeva unutar društva. == Definicija== U svim ljudskim društvima postoji neka vrsta društvene nejednakosti, što posebno vrijedi za moć i ugled. Moć je stupanj do kojega pojedinci ili skupine mogu nametnuti svoju volju drugima, sa ili bez njihovog pristanka, dok se ugled odnosi na količinu poštovanja ili časti povezanih s društvenim položajem, osobinama pojedinca i načinom života. Bogatstvo se odnosi na materijalnu imovinu koja je definirana kao vrijedna u određenim društvima. Termin društvena nejednakost se odnosi se na postojanje društveno stvorenih nejednakosti. Društvena stratifikacija znači nazočnost [[Društvo\|društvenih]] skupina koje su rangirane jedna iznad druge, na temelju količine moći, ugleda i bogatstva koje njihovi članovi posjeduju. Određene društvene skupine imaju zajedničke identitete, interese i slične načine života. Međutim društvena nejednakost postoji i bez ~~[[Hrvatsko Kraljevstvo\|~~društvenih slojeva]]. Tamo gdje su u prošlosti postojale klase danas postoji neprekinut kontinuitet statusa po zanimanju, određen različitim stupnjem ugleda i ekonomskog nagrađivanja. U [[Kapitalizam\|kapitalističkom]] društvu stratifikacija može poslužiti kao primjer visoke društvene pokretljivosti ili otvorenog sistema. Mnogi tvrde da je nejednakost u društvu utemeljena biološki, prirodni ili fizički, od razlika u godinama, zdravlju, tjelesnoj snazi i osobinama duha. Ona s sastoji od povlastica koje ljudi imaju u odnosu na druge, kao bogatstvo, ugled i moć. Line 16 ⟶ 13: ===~~='''1.~~ Funkcionalistička teorija~~'''=~~ === Funkcionalisti smatraju da je stratifikacija potrebna i poželjna u društvu jer potiče ljude na natjecanje i konkurenciju. Oni polaze od pretpostavke da dijelovi društva koriste integralnu cjelinu i tvrde kako je određeni stupanj reda i stabilnosti bitan da bi društveni sistemi funkcionirali. Oni se bave funkcioniranjem društvene stratifikacije, njezinim doprinosom održavanju i dobrobiti društva. ===~~='''2.~~ Marksistička teorija~~'''=~~ === Oni promatraju stratifikaciju kao strukturu koja ne integrira, već dijeli i izrabljuje druge. Moć vladajuće klase izvire iz činjenice da posjeduje i kontrolira proizvodne snage te izrabljuje i tlači podređenu klasu. Klase nastaju kad se proizvodni kapacitet proširi izvan razine potrebne za opstanak, što se događa kad zemljoradnja postane dominantna, tada privatna imovina i višak bogatstva tvore osnovicu za razvoj klasnih društava. Ideologija [[Kapitalizam\|kapitalizma]] kao slobodnog društva skriva pravu narav izrabljivanja i tlačenja, a temeljni sukobi klasnog društva ostaju neriješeni. Klasa po sebi je skupina koja ima zajednički odnos prema proizvodnim snagama, njezini članovi imaju klasnu svijest i solidarnost. Konačna faza je postignuta kad oni shvate da kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuću klasu. ===~~='''3.~~ Weberovo gledište~~'''=~~ === *[[Max Weber\|Max Weber]] definira klasu kao skupinu pojedinaca koji imaju sličan položaj u tržišnoj privredi i dobivaju slične ekonomske nagrade. Glavna klasna podjela je između onih koji posjeduju proizvodna sredstva i onih koji ih ne posjeduju. On razlikuje 4 klasne skupine u kapitalističkom društvu: 1.#posjednička gornja klasa 2.#„bijeli ovratnici“bez posjeda 3.#sitna buržoazija 4.#manuelni ([[Francuski jezik\|fr.]] ručni, koji radi rukama) radnici (fizički radnik),“plavi ovratnici“. On ne vidi razlog zbog kojega bi [[ljudi]] morali razviti zajednički identitet. Nezadovoljni pojedinac može reagirati na niz načina kako bi zbacio kapitalizam. Status, a ne klasa formira društvene skupine iz zajedničkih interesa i identiteta te jednaka klasna situacija ne pripada istoj statusnoj skupini. Ona se sastoji od pojedinaca koji imaju slične društvene časti. === ~~'''~~Klase u kapitalističkom društvu~~'''~~ === Većina [[Sociologija\|sociologa]] dijeli 3 glavne klase:▼ 1.#''gornja klasa''-vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju▼ 2.#''srednja klasa''-posjedovanje određenih kvalifikacija▼ 3.#''niža radnička klasa''-posjedovanje manuelne radne snage▼ Klasna nejednakost je rezultat je nejednakosti u ugledu nekog [[Zanimanje\|zanimanja]] određenoj prema nagradi za to zanimanje. U radničkoj klasi nagrađivanje je povezano prema kvalificiranosti. Sociolozi primjećuju razlike u plaćama, sigurnosti zarade i zaposlenja, benificija i samoj kvaliteti života na strani „bijelih ovratnika“. U radničkoj klasi postoji klasni identitet i interesi tvoreći osebujne subkulture, prihvaćaju život kakav jest, dok srednja klasa upravlja svojom sudbinom i ambicijom želi popraviti svoj položaj te ističe svoja postignuća i strategiju. Ona vidi društvo kao ljestvicu po kojoj se moguće uspinjati.▼ ▲Većina sociologa dijeli 3 glavne klase: ==~~='''~~ Društvena stratifikacija u socijalističkim društvima~~'''~~ ===▼ ▲ 1.''gornja klasa''-vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju ▲ 2.''srednja klasa''-posjedovanje određenih kvalifikacija ▲ 3.''niža radnička klasa''-posjedovanje manuelne radne snage ▲Klasna nejednakost je rezultat nejednakosti u ugledu nekog zanimanja određenoj prema nagradi za to zanimanje. U radničkoj klasi nagrađivanje je povezano prema kvalificiranosti. Sociolozi primjećuju razlike u plaćama, sigurnosti zarade i zaposlenja, benificija i samoj kvaliteti života na strani „bijelih ovratnika“. U radničkoj klasi postoji klasni identitet i interesi tvoreći osebujne subkulture, prihvaćaju život kakav jest, dok srednja klasa upravlja svojom sudbinom i ambicijom želi popraviti svoj položaj te ističe svoja postignuća i strategiju. Ona vidi društvo kao ljestvicu po kojoj se moguće uspinjati. U [[Socijalizam\|socijalističkim]] ili komunističkim društvima sredstva proizvodnje su u zajedničkom vlasništvu. Smatraju da će klase nestati i da će svima biti zajednički vlasnički odnos prema proizvodnim snagama. No slojevi društva su prepoznatljivi u svim socijalističkim državama. Postoji podudarnost između nejednakosti u nagrađivanju o zanimanju, hijerarhije ugleda po zanimanju i razine stručnosti i kvalifikacije. Oni koji se nalaze na položaju vlasti koriste svoju moć za dobrobit društva, ali velike razlike u primanjima dijele novu klasu, sastavljenu od političkih birokrata, od ostatka društva. U jednopartijskoj državi birokrat monopolizira vlast za promicanje vlastitih interesa. ▼ ▲==='''Društvena stratifikacija u socijalističkim društvima''' === ==~~='''~~ Zaključak~~'''~~ ===▼ Funkcionalistička stajališta pružaju podršku i opravdanje društvenoj nejednakosti, smatraju da su red i stabilnost dobri za društvo. [[Marksizam\|Marksisti]] se zalažu za fundamentalne društvene promjene u suvremenim društvima. Društvena stratifikacija je pojava koja prati ljudsko društvo od samih početaka. Kroz povijest postoje pokušaji promjene društva, borbe za jednakost i prava. Ljudima treba tip vlasti koji će ih voditi i usmjeravati njihove odnose i kretanja, jer bi u bezvlašću nastala pomutnja i [[kaos]] zbog neodređenošću granica i pravila. Jednakost u društvu je vrlo teška, stratifikacija i podjela društva je sastavni dio života, današnji primjer za ravnopravnost i usklađenost je [[demokracija]], no često su prava iskrivljena i nedostupna ljudima svih položaja na korist vladajućeg sloja društva.▼ ▲U socijalističkim ili komunističkim društvima sredstva proizvodnje su u zajedničkom vlasništvu. Smatraju da će klase nestati i da će svima biti zajednički vlasnički odnos prema proizvodnim snagama. No slojevi društva su prepoznatljivi u svim socijalističkim državama. Postoji podudarnost između nejednakosti u nagrađivanju o zanimanju, hijerarhije ugleda po zanimanju i razine stručnosti i kvalifikacije. Oni koji se nalaze na položaju vlasti koriste svoju moć za dobrobit društva, ali velike razlike u primanjima dijele novu klasu, sastavljenu od političkih birokrata, od ostatka društva. U jednopartijskoj državi birokrat monopolizira vlast za promicanje vlastitih interesa. [[Kategorija:Sociologija]]▼ [[Kategorija:Antropologija]] [[cs:Sociální stratifikace]] ▲==='''Zaključak''' === [[de:Soziale Schichtung]] [[en:Social stratification]] ▲Funkcionalistička stajališta pružaju podršku i opravdanje društvenoj nejednakosti, smatraju da su red i stabilnost dobri za društvo. [[Marksizam\|Marksisti]] se zalažu za fundamentalne društvene promjene u suvremenim društvima. Društvena stratifikacija je pojava koja prati ljudsko društvo od samih početaka. Kroz povijest postoje pokušaji promjene društva, borbe za jednakost i prava. Ljudima treba tip vlasti koji će ih voditi i usmjeravati njihove odnose i kretanja, jer bi u bezvlašću nastala pomutnja i kaos zbog neodređenošću granica i pravila. Jednakost u društvu je vrlo teška, stratifikacija i podjela društva je sastavni dio života, današnji primjer za ravnopravnost i usklađenost je demokracija, no često su prava iskrivljena i nedostupna ljudima svih položaja na korist vladajućeg sloja društva. [[es:Estratificación social]] ▲[[Kategorija:Sociologija]] [[fa:قشربندی]] [[fr:Stratification sociale]] [[id:Stratifikasi sosial]] [[lt:Socialinė stratifikacija]] [[nl:Sociale stratificatie]] [[ja:身分制度]] [[pl:Stratyfikacja (socjologia)]] [[pt:Estratificação social]] [[sv:Social stratifiering]] [[fi:Stratifikaatio]] [[ru:Теория социальной стратификации]] [[zh:社會分層]]

Društvena stratifikacija: razlika između inačica