*Funkcionalisti smatraju da je stratifikacija potrebna i poželjna u društvu jer potiče ljude na natjecanje i konkurenciju. Oni polaze od pretpostavke da dijelovi društva koriste integralnu cjelinu i tvrde kako je određeni stupanj reda i stabilnosti bitan da bi društveni sistemi funkcionirali. Oni se bave funkcioniranjem društvene stratifikacije, njezinim doprinosom održavanju i dobrobiti društva.
=== Marksistička teorija ===
*Oni promatraju stratifikaciju kao strukturu koja ne integrira, već dijeli i izrabljuje druge. Moć vladajuće klase izvire iz činjenice da posjeduje i kontrolira proizvodne snage te izrabljuje i tlači podređenu klasu. Klase nastaju kad se proizvodni kapacitet proširi izvan razine potrebne za opstanak, što se događa kad zemljoradnja postane dominantna, tada privatna imovina i višak bogatstva tvore osnovicu za razvoj klasnih društava. Ideologija [[Kapitalizam|kapitalizma]] kao slobodnog društva skriva pravu narav izrabljivanja i tlačenja, a temeljni sukobi klasnog društva ostaju neriješeni. Klasa po sebi je skupina koja ima zajednički odnos prema proizvodnim snagama, njezini članovi imaju klasnu svijest i solidarnost. Konačna faza je postignuta kad oni shvate da kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuću klasu.
=== Weberovo gledište ===
Redak 28:
#sitna buržoazija
#manuelni ([[Francuski jezik|fr.]] ručni, koji radi rukama) radnici (fizički radnik),“plavi ovratnici“.
On ne vidi razlog zbog kojega bi [[ljudi]] morali razviti zajednički identitet. Nezadovoljni pojedinac može reagirati na niz načina kako bi zbacio kapitalizam. Status, a ne klasa formira društvene skupine iz zajedničkih interesa i identiteta te jednaka klasna situacija ne pripada istoj statusnoj skupini. Ona se sastoji od pojedinaca koji imaju slične društvene časti.
