Ionska veza: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
ispravke
Redak 1:
'''Ionska veza''' nastaje u reakciji izrazitih [[metal]]a koji u valentnoj razini imaju mali broj [[elektron]]a (Ia i IIa grupa) i nemetala koji u valentnoj razini imaju veliki broj elektrona (VIIa grupa) [[Periodni sustav elemenata|periodnog sustava elemenata]]. [[Atom]]i metala otpuštaju elektrone koje primaju atomi nemetala. Broj primljenih elektrona jednak je broju primljenihotpuštenih elektrona. Ovaj proces otpuštanja i primanja [[elektron]]a naziva se oksido-redukcija.
 
Primjer: [[Natrij]] je izrazit [[kovine|metal]], a [[klor]] izrazit [[nemetali|nemetal]]. [[Atom]] natrija u valentnoj razini sadrži jedan, a hlorklor sedam elektrona. Prilikom sudara atoma natrijumanatrija i hloraklora, hlorklor privlači i prima valentni elektron natrija kako bi postigao oktetstabilnu elektronaoktetnu konfiguraciju plemenitog plina. Stabilan oktet elektrona natrij postiže otpuštanjem jednog elektrona, jer u L sloju ima osam elektrona. Potpunim prelaskom elektrona sa atoma natrijumanatrija (metal) na atom klora (nemetal) dobijajudobivaju se naelektrizirane čestice - ioni[[ion]]i. Atom natrija ostaje pozitivno naelektriziran, a atom hloraklora negativno naelektriziran jonion. Između nastalih iona djeluju elektrostatičke sile privlačenja. Ostvarena veza između atoma natrijumanatrija i hloraklora, odnosno između izrazitog metala i izrazitog nemetala naziva se ionska veza. [[Ion]]i natrijumanatrija i klora su u prostoru pravilno raspoređeni.
 
Valencija elemenata u ionskome spoju jednaka eje broju elektrona koje je taj atom primio ili otpustio.
 
Svi spojevi s ionskom vezom kristalne su građe. Kristali imaju pravilnu unutrasnjuunutrašnju gradu, što mozemo zorno pokazati na primjeru najpoznatijeg ionskog kristala, natrijeva klorida.
Valencija elemenata u ionskome spoju jednaka e broju elektrona koje je taj atom primio ili otpustio.
Svi spojevi s ionskom vezom kristalne su građe. Kristali imaju pravilnu unutrasnju gradu, što mozemo zorno pokazati na primjeru najpoznatijeg ionskog kristala, natrijeva klorida.
Svi ionski kristali imaju svojstvo kalavosti, koje se očituje u tome da pod djelovanjem vanjske mehaničke sile dolazi do pomicanja slojeva u kristalu.
 
U čvrstom stanju ionski spojevi ne vode elektricnuelektričnu struju jer u ionskom kristalu nema slobodnih iona. Oni u čvrstom stanju ne mogu napustiti svoja mjesta zbog privlačnih sila okolnih iona. Stoga kažemo da su tvari ionske građe u čvrstom stanju izolatori.
 
-->
 
{{mrva-kem}}