Atena (mitologija): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
Sitnice i ispravak
Redak 1:
[[Slika:Athena type Velletri.jpg|mini|Atena s kacigom<small>, [[rim]]ska kopija iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] prema [[bronca|brončanom]] izvorniku iz [[5. stoljeće p.n.e.|5. st. p.n.e.]], pronađena u vili</small>]]
 
''' Atena''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἀθηνᾶ}}''', ''Athēnâ'' ili '''{{polytonic|Ἀθήνη}}''', ''Athénē''; [[dorski jezik|dorski]]: '''{{polytonic|Ἀσάνα}}''', ''Asána'') [[bog|boginjabožica]] je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog [[rat]]a, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važna kao boginjabožica mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. ''metis''). Atenin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Minerva]], boginjabožica mudrosti, a u [[egipat]]skoj [[Neit]].
 
== [[Etimologija]] ==
 
Atenino je [[ime]] možda [[Lidija|lidijskoga]] porijekla. Moguće je da je [[složenica]] izvedena od tirenskoga ''ati'' = majka i imena hurijske božice ''Hannahannah'' uobičajeno skraćivanog na ''Ana''. U [[Mikena|mikenskom]] [[grčki jezik|grčkom]] na jednom [[linear B]] natpisu iz [[Knossos]]a piše A-ta-na-po-ti-ni-ja /Athana potniya/ = "dama Atenjana". A također se nalazi i natpis A-ta-no-dju-wa-ja /Athana diwya/ pri čemu ''diwija'' znači "božanska". U ''[[Kratil]]u'' je [[Platon]] izveo Atenino ime od A-θεο-νόα (''A-theo-noa'') = "božji um".
 
U ''[[Kratil]]u'' je [[Platon]] izveo Atenino ime od A-θεο-νόα (''A-theo-noa'') = "božji um".
 
== Karakteristike ==
Line 17 ⟶ 15:
Atena je prikazivana s [[egid]]om, štitom od [[koza|kozje]] kože koji joj je poklonio njezin otac [[Zeus]] (Atena egidonoša). Tako ju je prikazao i [[Fidija]] u poznatome kipu od [[zlato|zlata]] i [[bjelokost]]i. U njezinu su društvu [[Nika]], božica pobjede, i [[sova]], često na ramenu, kao simbol mudrosti. Prikazivana je s kacigom te [[štit]]om na kojem je glava [[Gorgona|gorgonske]] [[Meduza (mitologija)|Meduze]] koju joj je poklonio [[Perzej]] kao zavjetni dar.
 
Atena je naoružana božica ratnica koja je pomagala mnogim junacima, uključujući [[Heraklo|Herakla]], [[Jazon]]a i [[Odisej]]a. Nikad nije imala ljubavnika te je bila znana kao ''Athena Parthenos'' (Atena djevica), otud je i njezin najpoznatiji [[hram]] [[Partenon]] u [[Atena|Ateni]] dobio [[ime]], a po njoj je dobio ime i spomenuti grad-država [[Atena (polis)|Atena]]. Kao zaštitnica grada bila je znana i kao ''Athena Polias'' (Atena od grada).
 
Bila je znana i kao ''Athena Promachos'' kad je vodila bitku, ''Athena Ergane'' kao zaštitnica obrtnika, a vrlo često kao Παλλάς Αθηνά - '''Atena Palada'''. [[Epitet]] je izveden iz imena moćne osobe [[Palad]]a. Atenjani su je jednostavno zvali - ''he theos'' - božica.
Line 23 ⟶ 21:
Nekoć je možda bila božica [[ptica]], a možda i [[sova]]. Njezin je krilati štit možda predstavljao tu ulogu. U trećem pjevanju ''[[Odiseja|Odiseje]]'' Atena se pretvara u [[orao|orla]]. Na staroj je grčkoj lončariji prikazivana s krilima.
 
== [[Mitologija]] ==
 
=== Rođenje ===
 
[[Slika:Minerva onyx Louvre Ma2225.jpg|mini|[[Atena]] drži [[sova|sovu]]<small>, restaurirana skulptura iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]]</small>]]
 
Atena se rodila iskočivši naoružana iz [[Zeus]]ove glave. Sama priča o porijeklu dolazi u nekoliko inačica, a detaljan prikaz donosi [[Heziod]] u svojoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]''. Govori da je Zeus spavao s [[Metida (mitologija)|Metidom]], božicom mudrosti i obrta, ali odmah se potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u [[muha|muhu]] i progutao je odmah nakon odnosa. Ali, bilo je prekasno, Metida je već zanijela dijete. te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćer, pri čemu je stvarala veliku buku uzrokujući Zeusu veliku bol. Zatim je [[Prometej (mitologija)|Prometej]]/[[Hefest]]/[[Hermes]]/[[Palemon]] [[Kreta|minojskom]] dvostrukom sjekirom (''[[labris]]'') rastvorio Zeusovu glavu, a Atena je iskočila u punoj ratnoj opremi. Postala je Zeusova najdraža kći.
 
Atena se rodila iskočivši naoružana iz [[Zeus]]oveZeusove glave. Sama priča o porijeklu dolazi u nekoliko inačica, a detaljan prikaz donosi [[Heziod]] u svojoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]''. Govori da je Zeus spavao s [[Metida (mitologija)|Metidom]], božicom mudrosti i obrta, ali odmah se potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u [[muha|muhu]] i progutao je odmah nakon odnosa. Ali, bilo je prekasno, Metida je već zanijela dijete. te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćer, pri čemu je stvarala veliku buku uzrokujući Zeusu veliku bol. Zatim je [[Prometej (mitologija)|Prometej]]/[[Hefest]]/[[Hermes]]/[[Palemon]] [[Kreta|minojskom]] dvostrukom sjekirom (''[[labris]]'') rastvorio Zeusovu glavu, a Atena je iskočila u punoj ratnoj opremi. Postala je Zeusova najdraža kći.
=== Atenjani ===
 
=== [[Atena (grad)|Atenjani]] ===
[[Slika:Domenico Beccafumi 047.jpg|mini|lijevo|[[Domenico Beccafumi]]: Natjecanje Atene i [[Posejdon]]a<small>, detalj, [[1524.]]/[[1525.|25.]]</small>]]
 
[[Slika:Domenico Beccafumi 047.jpg|mini|lijevo|[[Domenico Beccafumi]]: Natjecanje Atene i [[Posejdon]]aPosejdona<small>, detalj, [[1524.]]/[[1525.|25.]]</small>]]
Atena se natjecala s [[Posejdon]]om tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i [[voda|vodu]], no bila je [[sol|slana]] i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo [[maslina|masline]] te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo [[ulje]], drvo i hranu.
 
Atena se natjecala s [[Posejdon]]om tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i [[voda|vodu]], no bila je [[sol|slana]] i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo [[maslina|masline]] te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo [[ulje]], drvo i hranu. U drugoj inačici priče, Posejdon je stvorio prvog [[konj]]a, ali ipak je Atenin dar izabran.
U drugoj inačici priče, [[Posejdon]] je stvorio prvog [[konj]]a, ali ipak je Atenin dar izabran.
 
Po legendi ona je posadila prvu [[maslina|maslinu]], prva u [[Atika|Atiku]] uvela plug, prva upregla [[konj]]ekonje. Stari su je Grci toliko obožavali da su djevičanstvo svoje boginje smatrali simbolom nepobjedivosti svoga grada te su zato tajili razne mitove koji pričaju da su je silovali [[Posejdon]] i [[Borej]].
 
=== Erehtej[[Erihtonije Atenski]] ===
 
[[Slika:Athena ciste.jpg|mini|Atena s kacigom i košarom u kojoj je [[zmija|zmijoliki]] [[Erihtej]]Erihtonije<small>, [[rim]]ska [[mramor]]na statua iz [[1. stoljeće|1.]]/[[2. stoljeće|2. stoljeća]]</small>]]
 
[[Hefest]] je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je sjeme palo na tlo te se [[Erehtej]] ([[Erihtonije Atenski]]) rodio iz [[Majka Zemlja|Majke Zemlje]], [[Geja (mitologija)|Geje]]. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka. Druga inačica priče govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala [[vuna|vunenom]] tkaninom koju je bacila na tlo. Treća inačica govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali ona je nestala s bračne postelje te je on [[ejakulat|ejakulirao]] na tlo.
 
Atena je ostavila dijete trima sestrama Herzi, Pandrozi i Aglauri u maloj kutiji i upozorila ih da je nikad ne otvori. Aglaura je otvorila kutiju, a unutra je bio [[Erehtej]] u obliku [[zmija|zmije]]. Prizor je uzrokovao Herzinu i Pandrozinu [[smrt]] koje su poludjele i bacile se s [[Akropola|Akropole]]. Druga inačica priče govori da je Atena bila odsutna (išla je po planinu na koju bi stavila Akropolu), a sestre su otvorile kutiju. [[Vrana]] je vidjela otvaranje i odletjela reći Ateni koja postala bijesna i ispustila planinu koja je postala brdo Lykabettos. Od njezina gnjeva nije bila pošteđena ni vrana - Atena joj je dotad [[bijela|bijelo]] perje zavila u [[crna|crno]]. Erehtej je poslije postao kralj koji je uveo brojne obnove i promjene u atenskome društvu, a Atena ga je često štitila.
 
[[Ovidije]] u svojim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' donosi priču da se [[Hermes]] zaljubio u Herzu. Herza, Aglaura i Pandroza otišle su u hram prinijeti žrtvu Ateni. Hermes je zatražio od Aglaure pomoć da bi zaveo Herzu. Aglaura je zauzvrat tražila [[novac]], a Atena ju je htjela kazniti zbog njezine pohlepe te je zamolila Zavist da joj pokvari osjećaje. Zavist ju je poslušala te je napastvovala Herzu, a Aglaura se pretvorila u [[kamen]].
 
=== [[Arahna]] ===
 
Unatoč istinoljubivoj i pravednoj naravi, samo je jedanput kaznila iz osjećaja ljubomore. To govori da je i ona imala svoje slabosti. Naime, princeza [[Arahna]] iz [[Lidija|Lidije]] bila je tako vješta u tkanju da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njom. Arahna se hvalila svojom vještinom, a Atena ju je posjetila prerušena kao starica i rekla joj da se ispriča zbog svoje oholosti. Arahna to nije učinila - izazvala je Atenu na natjecanje.
 
Atena je satkala prizor sukoba [[Posejdon]]aPosejdona s Atenjanima, a Arahna je satkala prizor u kojem je ismijavala [[Zeus]]aZeusa i sve njegove [[ljubav]]nice. Atena je bila bijesna zbog njezine vještine i izbora teme (Atena je Zeusova miljenica). Premda natjecanje nikad nije odlučeno, Atena je dugo i pažljivo promatrala tkaninu ne bi li našla grešku. No nije je našla, stoga ona, puna osvetničke mržnje, iskida pokrivač, a Arahnu pretvori u [[pauk]]a - insekta kojeg je najviše mrzila, osudivši ga da vječno tka [[svila|svilu]] da bi uhvatio hranu.
 
[[Slika:Pallasetlecentaure.jpg|mini|[[Sandro Botticelli]]: Palada (Atena) i [[Kentaur]]<small>, [[1482.]]</small>]]
 
=== [[Tiresija]] ===
 
Mit o poznatome [[Teba|tebanskome]] vraču [[Tiresija|Tiresiji]] govori da je naišao na Atenu dok se ona gola kupala. Atena ga je oslijepila. Njegova je majka Harikla molila Atenu da poništi kletvu, ali to je bilo Ateni nemoguće te mu je zauzvrat podala dar proroštva. Tiresija je postao poznati vrač i prorok.
 
=== [[Odisej]] ===
 
[[Odisej]]eva je lukavost zadivila Atenu. Pomogla mu je na njegovu putu. Dok se Odisej iskrcao na otoku, ušla je u [[Nausikaja|Nausikajine]] snove i osigurala to da će ga princeza odvesti u dvor te ga na posljetku poslati natrag na [[Itaka|Itaku]]. Atena mu je izrekla sve što mora činiti i znati da bi dobio natrag svoje kraljevstvo. Sve to opisuje [[Homer]] u svojoj ''[[Odiseja|Odiseji]]''.