Hermes: razlika između inačica

'''Hermes''' ili '''Hermo''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἑρμῆς}}''', ''Hermễs'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] glasnik je [[bog]]ova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, [[atletika|atletičara]] i trgovaca; [[Zeus]]ov i [[Maja (mitologija)|Majin]] sin. Hermesov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Merkur (mitologija)|Merkur]].

Prema [[Karl Otfried Müller|Mülleru]], za Hermesovo se [[ime]] mislilo da dolazi od grčke [[riječ]]i {{polytonic|ἕρμα}}, ''[[herma]]'' koja označava [[kamen]]; kvadratni ili pravokutni [[stup]] s Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. No, vjerojatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stupova došlo od njegova imena. Od njegova su imena izvedene riječi poput ''hermetičan'' koja označava nešto zatvoreno, budući da bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između bogova i [[ljudi]]. Na grčkom je ''hermaion'' označavalo sretan pronalazak.

Hermesovi su simboli pijevac i [[kornjača]], a može ga se prepoznati po putničkoj kapi (''petasus''), torbi, krilatim sandalama (''talaria'') i glasničkom štapu - [[grčki jezik|grč.]] ''kerykeion'' s [[astrologija|astrološkim]] simbolom [[bik]]a ili pak štap [[kaducej]] sa [[zmija]]ma. Nosio jeNosi odjeću putnika, radnika ili pastira.

Hermes je glasnik koji prenosi [[ljudi]]ma poruke [[bog]]ovabogova, najbrži je od svih bogova i odan svome ocu [[Zeus]]uZeusu. Izumio je vatru i pritom ga možemo usporediti s [[Prometej (mitologija)|Prometejem]] koji ju je donio ljudima. Također je izumio [[lira (instrument)|liru]] i sirinks koje je potom razmijenio s [[Apolon]]om. Izmislio je i mnoge vrste utrka i [[boks]]ački sport te je bio zaštitnik [[atletika|atletičara]].

Hermes je bio i pratitelj mrtvih u [[Had (podzemni svijet)|Had]]. Često su ga prikazivali kao jedinog boga koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz [[Had (bog)|Hada]] i [[Perzefona|Perzefonu]]. Isprva je Hermes bio falični bog, prikazivan s bradom i [[falus]]om, a poslije je atletski stiliziran.

* ''Acacesius'' (akakijski),

* ''Argeiphontes'' (ubojica [[Arg]]a, diva),

* ''Charidotes'' (koji daje šarm),

* ''Criophorus'' (ovnonosac),

* ''Cyllenius'' (rođen na Kileni),

* ''Diaktoros'' (glasnik),

* ''Dolios'' (projektant),

* ''Enagonios'' (vezan uz igre, olimpijske),

* ''Enodios'' (na cesti),

* ''Epimelius'' (čuvar jata),

* ''Eriounios'' (srećonoša),

* ''Psychopompos'' (pratitelj mrtvih).

== [[Mitologija]] ==

Hermesa je rodila [[nimfa]] [[Maja (mitologija)|Maja]] na brdu [[Kilena|Kileni]] u [[Arkadija|Arkadiji]]. Maja je bila jedna od [[Plejada]], [[Atlant]]ova kći.

U [[Homerske himne|Homerskim himnama]] opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je majku Maju tajno oplodio [[Zeus]] te je ona zamotala dijete u povoje, ali ono je pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u [[Tesalija|Tesaliju]] gdje je [[Apolon]] držao svoju stoku, ukrao mu je goveda i odnio ih u jednu pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao [[kornjača|kornjaču]] koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega smjestio [[krava|kravlja]] [[crijeva]] i tako napravio prvu [[lira (instrument)|liru]]. Apolon se požalio njegovoj majci da mu je Hermes ukrao stoku, ali Hermes se već vratio u svoje povoje te Maja nije vjerovala Apolonovim [[riječ]]imariječima. Zeus se umiješao i složio s Apolonom tvrdivši da je vidio sve događaje. Hermes je zatim počeo svirati na svojoj novoj liri, a Apolon se zaljubio u taj instrument te mu je ponudio stoku u zamjenu za liru. Apolon je tada postao umjetnik na liri, a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument - sirinks. Poslije je Apolon u zamjenu za sirinks Hermesu dao [[kaducej]].

[[Slika:Correggio 061.jpg|mini|[[Antonio da Correggio]]: Venera, Merkur i Amor ([[Afrodita]], Hermes i [[Eros]])<small>, [[1525.]]</small>]]

* '''[[Abder]]''', [[Heraklo]]v ljubavnik,

* '''[[Autolik]]''', princ lopova, [[Odisej]]ev pradjed,

* '''[[Hermafrodit]]''', s Afroditom,

* '''[[Pan (mitologija)|Pan]]''', s [[nimfa|nimfom]] Driopom.,

* '''[[Prijap]]''', s Afroditom, falični bog,

* '''[[Tiha]]''' ili '''[[Fortuna]]''', s Afroditom, božica sreće.

==== Hermes i [[Arg (div)|Arg]] ====

[[Slika:Peter Paul Rubens 080.jpg|mini|lijevo|[[Peter Paul Rubens]]: Merkur i [[Arg (mitologija)|Arg]]<small>, [[1635.]] - [[1638.]]</small>]]

''Argeiphontes'', Hermesov [[epitet]] koji označava [[Arg (div)|Argova]] ubojicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom [[oči]]ju koji je pazio na [[nimfa|nimfu]] [[Ija (mitologija)|Iju]], [[Zeus]]ovuZeusovu ljubavnicu, u [[Hera|Herinu]] svetištu u gradu Argu.

Hermes je, na [[Zeus]]ovuZeusovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsjekao glavu. Njegove su oči zatim postavljene u [[paun]]ov rep, a paun je postao Herin simbol.

Poslije je Hera nastavila goniti [[Ija (mitologija)|Iju]] poslavši na nju (bila je u obličju junice) [[obad]]a da je progoni po svijetu i da joj smeta. Ija je na posljetku stigla do [[Egipat|Egipta]] gdje je štovana kao božica [[Hathor]] ili [[Izida]].

==== Hermes i [[Perzej (mitologija)|Perzej]] ====

==== Hermes i [[Prometej (mitologija)|Prometej]] ====

U [[Homer]]ovu djelu ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', Hermes je pomogao kralju [[Prijam]]u od [[Troja|Troje]] da se ušulja u ahejsko uporište i suoči s [[Ahilej]]em te da ga uvjeri da mu vrati [[Hektor]]ovo tijelo. U ''[[Odiseja|Odiseji]]'' je pak poslan da bi [[Kalipsa|Kalipsi]] izrazio želju bogova da pusti [[Odisej]]a s otoka. U desetome pjevanju Odiseju daje biljku koja će ga štititi od [[Kirka|Kirke]].

==== [[Ljubav]] ====

* pomogao je [[Orfej]]u da vrati [[Euridika|Euridiku]] iz [[Had (podzemni svijet)|Hada]].,

* zaštitio je [[Dioniz]]a od ljubomorne Here, nakon što je ona ubila Dionizovu smrtnu majku [[Semela|Semelu]] koja je začela to dijete s Herinim mužem [[Zeus]]omZeusom,

* pretvorio je [[Minjade]] u [[šišmiš]]e,

* od [[Trije|Trija]] je naučio proricanje i vračanje,

* odveo je [[Pandora (mitologija)||Pandoru]] smrtnicima i usadio joj snažnu znatiželju.