Srednjovjekovna Europa: razlika između inačica

Razdoblje [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] u [[europa|Europi]] trajalo je ugrubo od [[11. stoljeće|11.]] do [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. To je bilo vrijeme između mračnog razdoblja i intelektualnog procvata [[renesansa|renesanse]]. Tijekom tog perioda došlo je do procvata [[trgovina|trgovine]] i populacijske eksplozije, a uslijedio je nastanak brojnih gradova. [[Narod]]ima su još uvijek vladali [[kralj]]evi, no moćna [[Katolička crkva]] dominirala je europskom kulturom.

Srednjevjekovna Europa bila je vrijeme i prostor kontrasta: nastajala je izvrsna [[vjera|vjerska]] [[umjetnost]], dok je većina ljudi živjela u očajnom [[siromaštvo|siromaštvu]].

 

== Monarsi i država ==

 

U većini je srednjovjekovnih država monarh-obično muškarac- posjedovao zemlju. Ujedno je nastojao upravljati Crkvom pozivajući se na božansko porijeklo takve vlasti. Zbog toga su se između Crkve i Države često izbijali sukobi.

Francuski kralj [[Luj IX.]] (v. 1226-70) bio je pobožan i mirno je vladao svojim kršćanskim podanicima, no nije bio snošljiv prema nekršćanima. Njegov prvi križarski pohod u Svetu Zemlju bio je neuspješan i vratio se da bi kod kuće vodio mirnu politiku. Godine [[1270.]] započeo je križarski pohod protiv [[muslimani|muslimana]] u [[afrika|sjevernoj Africi]]. Umro je od kuge u [[Tunis]]u.

 

 

Supruga dvojice kraljeva - francuskog kralja [[Luj VII.|Luja VII.]] i engleskoga kralja [[Henrik II.|Henrika II.]] i majka još dvojice, Eleonora (1122-1204) bila je jedna od najmoćniji žena svog vremena. Bila je u križarskom pohodu 1147. godine, a Henriku II donijela je u miraz velike francuske posjede. Igrala je ključnu ulogu u engleskoj vladi tijekom vladavine njezina sina [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikarda I.]]

Crkva je bila jedna od najvećih europskih sila i vladala je mrežom [[nadbiskup]]a i [[biskup]]a., a na njenom je čelu bio papa. Ti obrazovani ljudi su vjerovali da su odgovorni za ljudske [[duh|duše]] i da moraju nadgledati sve ljudske poslove - čak i kraljevske.

 

 

Redovnici i redovnice živjeli su odvojeno, odričući se osobne imovine i živeći kreposnim životom. No, imali su vrlo važnu ulogu u [[Srednjovjekovno društvo|srednjovjekovnom društvu]] obavljajući mnoge poslove što ih danas obavlja [[vlast|državna vlast]] - primjerice [[obrazovanje]], liječenje te njega bolesnih i nemoćnih.

 

 

U srednjovjekovnoj Europi najstariji sin iz bogataške porodice nasljeđivao je svu imovinu svog oca. Mlađi sinovi često su se prihvačali '''''svetačkih redova''''' i gradili crkvenu karijeru. Mnogi su postajali biskupi i stjecali znatnu moć. Vladari su često svećenike postavljali na moćne položaje u državi. Ta imenovanja omogućavala su utjecaj Crkve na državne poslove.

 

== Gradovi i trgovina ==

 

Gradovi, uglavnom osnivani oko sajmišta i [[luka]], nicali su zbog povećanog zanimanja za [[trgovina|trgovinu]] i zbog rasta stanovništva. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] je 70-ak gradova u sjevernoj Europi osnovalo [[hanza|Hanzu]] radi [[monopol]]a nad trgovinom u tom području.

 

 

Zbog razvojne trgovine u srednjovjekovnoj Europi kovani novac postao je uobičajena pojava. Zlatne kovanice počele su se koristiti u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. Trgovci su koristili malene vage nalik ovima i njima su vagali kovanice kako bi bili sigurni da dragocijeni [[metal]] od koga su načinjene nije izvađen.

 

 

Većina srednjovjekovnih gradova bila je utvrđena kamenim zidinama i čvrstim stražarnicama. U vrijeme mira odbijale su pljačkaše, a u ratu neprijatelje. [[Carcassonne]] u [[francuska|Francuskoj]] još uvijek ima svoje srednjovjekovne zidine.

 

== Srednjevjekovna umjetnost ==

 

Najveći dio umjetničkih djela u srednjem vijeku naručivala je Crkva za ukrašavanje katedrala i samostana. Mnoga takva zdanja građena su u [[gotika|gotičkom]] stilu, s karakterističnim šiljastim lukovima. Unutar tih zdanja gotički su slikari koristili jarke i životne boje, ali nisu bili realistični.

 

 

Katedrale su se ukrašavale kipovima likova iz [[Sveta obitelj|Svete obitelji]], [[biblija|biblijskim prizorima]], [[sveci]]ma i biskupima. Veliki kipovi postali su obilježje gotičkog stila.

 

 

U samostanima su redovnici rukom prepisivali biblijske tekstove i druge kršćanske knjige. Tekst su ukrašavali prelijepim ilustracijama i iluminirali važna slova (oslikavši ih jarkim bojama i pozlatom).

 

 

Biblijski prizori oživljavani su na životopisnim prozorskim vitrajima crkava i katedrala. Slike su se izrađivale od komadića obojenog stakla međusobno spojenim olovnim okvirom.

Srednjovjekovna europska znanost oslanjala se na zapise starih [[grci|Grka]] i [[rimljani|Rimljana]]. Europljani nisu još bili razvili neophodan pristup novim otkrićima kao što se to dogodilo u [[islam]]skom svijetu. Međutim, do napretka je došlo u nekim područjima: srednjovjekovni graditelji projektirali su i gradili velike građevine kao što su gotičke katedrale

 

 

Srednjovjekovni liječnici su lijekove, masti i obloge pripremali od ljekovitih biljaka. Suvremeni znanstvenici analizirali su te biljke i otkrili da one sadrže ljekovite supstancije. Naprimjer, [[kadulja]] sadrži kiseline koje djeluju protiv prehlade, [[lavanda]] sadrži ulje koje djeluje na opekline i ubode.