Dioniz: razlika između inačica

[[Slika:Michelangelo Caravaggio 007.jpg|mini|desno|250px|[[Michelangelo Merisi da Caravaggio]]: [[Bakho]]<small>, portret jednog Caravaggijevog prijatelja kao boga,[[1597.]]</small>]]

'''Dioniz''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Διώνυσος}}''', ''Diốnysos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je plodnosti zemlje[[Zemlja|Zemlje]], vegetacije, [[vino|vina]], [[žena]], bog-[[bik]]. Također je poznat kao '''Bakho''' i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''.

Dionizovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] izvodi se od [[riječ]]i ''Dios'' - [[genitiv]] imena [[Zeus]] i ''nysos'' - tračke [[riječ]]i za sina. Druga je mogućnost da se dovodi u vezu s [[Nisa|Nisom]] - [[nimfa|nimfom]] koja ga je dojila ili [[planina|planinom]] gdje su ga posjetile nimfe [[Nisijade]] koje su ga nahranile i učinile besmrtnim, kako im je zapovjedio [[Hermes]], Dionizov polubrat.

Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz [[Anatolija|Anatolije]]. Po pričama, nakon rođenja [[Zeus]] odnosi Dioniza u zemlju [[nimfa]] [[Nisaida]]. Grčki koncept gdje se zemlja Nisaida nalazi dopušta da ona bude [[Anatolija]], [[Libija]], [[Etiopija]], [[Arabija]]. Sve u svemu, to nam sugerira da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju.

Tipična dionizijska obilježja jesu [[bik]], [[zmija]], [[bršljan]] i [[vino]]. Dioniz ima snažnu povezanost sa [[satir]]ima, [[kentaur]]ima i [[silen]]ima. [[Satiri]] su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate [[Pan (mitologija)|Pana]] ili Dioniza. [[Heziod]] ih naziva braćom planinskih nimfa te ''Kuretesa'', no beznačajnom i ništavnom rasom. Satiri su muški sljedbenici Dioniza, njegove su sljedbenice [[menada|menade]]. Satiri nisu besmrtni, nego mogu umrijeti. Seleni su tek stari satiri.

== [[Mitologija]] ==

Postoji nekoliko inačica priče o Dionizovu dolasku u postojanje, no zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje ([[uskrsnuće]]). To ponovno rađanje jest i glavni razlog njegova štovanja u religijskim misterijima - [[smrt]] i [[uskrsnuće]] bili su elementi mističkog otkrivenja.

Jedna od priča o Dionizu (iz orfičkih himna) govori kako je [[Hera]], [[Zeus]]ovaZeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino poslala [[Titan (mitologija)|Titan]]e da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili [[igračka]]maigračkama i rastrgali ga na komadiće te ga gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo [[srce]]. Zeus je srce usadio u Semelinu utrobu i Dioniz biva ponovo rođen.

[[Slika:Leonardo da Vinci 001.jpg|mini|[[Leonardo da Vinci]]: [[Bakho]]<small>, [[1511.]] - [[1515.]]</small>]]

[[Legenda]] kaže da je [[Zeus]] uzeo malog Dioniza i povjerio ga na čuvanje [[kiša|kišnim]] [[nimfa]]manimfama [[Nisaide|Nisaidama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je [[Zeus]] nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među [[zvijezda|zvijezde]]. Dionizove dadilje su i Menade.

Kad je Dioniz odrastao, otkrio je kulturu [[vino|vina]] i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna [[božica Hera]] pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji [[božica]] [[Kibela]], u Grčkoj poznata kao [[Reja (mitologija)|Reja]] (Dionizova baka), izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po [[Azija|Aziji]] učeći ljude uzgoju i obrađivanju [[vinova loza|vinove loze]]. Najpoznatije od njegovih putovanja njegova je ekspedicija u [[Indija|Indiju]], za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po [[stara Grčka|Grčkoj]]. No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg).

=== [[Olimp]] ===

Dioniz je gospodar živih i mrtvih, na [[Olimp]]u je zdesna [[Zeus]]uZeusu, a pridaju mu se mnogi [[epitet]]i:

* ''Oinops'' ("vino").

Dionizijska mitologija poslije će naći svoje mjesto unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Obojica su se vratila iz mrtvih i pretvorila [[voda|vodu]] u [[vino]]. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta.

Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s [[Olimp]]aOlimpa po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kršćanstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike [[Pan (mitologija)|Pan]]a govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).

[[Slika:Dionysos panthère satyre.jpg|mini|desno|Bog Dioniz s [[pantera|panterom]], [[satir]]om i [[grožđe|grozdom]]<small>, [[2. stoljeće]], [[Rim]]</small>]]

Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan [[Stara Grčka|Grčke]], u koju ulaze s dolaskom [[vino|vina]], za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke.

Kao i [[vino]], i Dioniz je imao različite "okuse" u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama.

Činjenica da su Grci u svoja [[vino|vina]] dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i "čarobni napitak", tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni [[bršljan]]. Također znamo da su [[šaman]]i tog područja upotrebljavali [[datura|daturu]] i [[bunika|buniku]].