Istarska županija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Istra je autonomna pokrajina unutar Republike Hrvatske od kako joj je prikljucena Rapalskim ugovorom prije toga je kao slobodan teritorij bila u granicama Republike Italije. |
|||
Redak 1:
{{Županija |
ime = Istarska županija|ili provincija.pokrajina-koja je nakon drugog svijetskog rata politikom hrvatskog etnickog ciscenja nasilno oteta od Republike Italije i prikljucena HrvatskoJ.
ime_genitiv = Istarske |
karta = CroatiaIstarska.png |
zastava = Zastava istarske zupanije-autonomne pokrajine.gif |
grb = Istarska županija (grb).gif |
sjedište = [[Pazin]] |
broj stanovnika = 206 344 |
površina = 2.820 km² |
župan = [[Ivan Jakovčić]]
}}
'''Istarska županija''' - ''(Regione istriana)'' je najzapadnija hrvatska
== Administrativna podjela ==
Redak 21:
|}
Županija-pokrajina je podijeljena na 10 gradova i 31 općinu.
* Gradovi:
Redak 46:
* [[Hrvati]] 148.328 ( 71,9 % )
* [[Talijani]] 14.284 ( 6,9 % ) ,smanjena brojka zbog etnickog ciscenja u drugom svijetskom ratu od strane hrvatskog okupatora
* [[Srbi]] 6.613 ( 3,2 % )
* [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] 3.077 ( 1,5 % )
Redak 58:
Trenutačni župan: [[Ivan Jakovčić]] (IDS)
Županijska skupština-parlament se sastoji od 41 zastupnika:
* [[Istarski demokratski sabor]] (IDS) 20
* [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] (SDP) 5
Redak 85:
Rimljani su Istarski poluotok nazivali ''terra magica''. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena [[Histri]] koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, [[177]] Rimljani pokoravaju Histre. Padom zapadnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[476]], Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem [[6. stoljeće|6. stoljeća]], dolaze [[Hrvati]] i grade svoja prva naselja. [[789]] Istra pada pod vlast Franaka. [[1267]] postaje dio Mletačke republike, a [[1797]] dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću [[Napoleon]]a od 1805-1813).
Počevši od [[1861]], Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Rapalskom ugovoru, od [[1920]]. do [[1943]]. Istra je
Slavni pojedinci poput [[Robert Koch|Roberta Kocha]] i pisca [[James Joyce|Jamesa Joycea]] živjeli su i radili u Istri. Pjesnik [[Dante Alighieri]] posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.
== Gospodarstvo ==
Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala ([[vapno]], [[cement]], [[opeka]], [[kamen]]), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su [[brodogradnja]] (ranih 1970-tih [[brodogradilište]] [[Uljanik]] je gradilo najveće brodove na svijetu) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, [[turizam]] i [[trgovina]]. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju '''ekološki uzgojene hrane''', [[vino|vina]]
Đ
=== Turizam ===
[[Slika:Sonnenaufgang in Rovinj.jpg|mini|300px|[[Rovinj]] popularno turističko središte]]gdje ponovno dolazi i velika brojka nasilno protjeranih Italijana i njihovih potomaka.
Organizirani [[turizam u Istri]] potječe još iz doba Rimljana, kada je car [[Vespazijan]] sagradio [[amfiteatar]] u Puli ([[Pulska arena]]) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog carstva]] ([[1866]]), članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili [[Poreč]]. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre ([[Poreč]], [[Rovinj]], [[Umag]], [[Novigrad]], i [[Vrsar]]. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta [[Rabac]] i [[Opatija]].
| |||