Razlika između inačica stranice »Neuron«

Dodana 23 bajta ,  prije 12 godina
bez sažetka
Akcijski potencijal se ne može odjednom dogoditi u cijelom neuronu. Da bi nastao potreban mu je mali dio membrane neurona.
 
Budući da se uzbuđenje prenosi aksonom govoritgovori ćemose o širenju akcijskog potencijala u njemu. U stanju "mirovanja" neuron, odnosno akson, je polariziran: s vanjske strane membrane dominira [[Natrij|Na]]+ pozitivan naboj, a sa unutarnje [[Kalij|K]]+ negativan naboj. U trenutku intenzivnog podražaja dolazi do depolarizacije tj. sas vanjske strane membrane dominira negativan, a sas nutarnje pozitivan naboj na tom mjestu. Susjedno mjesto na membrani koje nije podraženo ima polaritet stanja mirovanja – polarizacije.
 
Tada nastaje razlika na površini između ta dva susjedna mjesta i stvaraju se lokalne struje koje na susjednom mjestu stvaraju depolarizaciju. Val depolarizacije se zbog toga premješta na susjedno mjesto i izaziva akcijski potencijal na tom mjestu. Mjesto koje je prethodno bilo zahvaćeno depolarizacijom ulazi ponovo u polarizaciju tj. ono je repolarizirano. Za to se brine ionska pumpa izbacujući [[ion]]e natrija Na+ u ekstracelularni prostor pa se na membrani uspostavlja polaritet stanja mirovanja. Cijeli taj proces traje oko 0,5 milisekunde.
Za to se brine ionska pumpa izbacujući ione natrija Na+ u ekstracelularni prostor pa se na membrani uspostavlja polaritet stanja mirovanja. Cijeli taj proces traje oko 0,5 milisekunde.
 
Val depolarizacije tako prolazi cijelim aksonom iza kojega slijedi val repolarizacije. Pošto je akson redovito mijeliziran, a mijelinska ovojnica je izolator koji onemogućuje prodor iona kroz membranu u neuron.
 
Depolarizacija i repolarizacija se odvija samo u području Ranvierovih suženja, dakle u skoku od jednog do drugog suženja. To se zove skokovita kondukcija. Njena je važnost u većoj brzini provođenja impulsa i u uštedi energije – ionska pumpa manje mora raditi izbacujući ione [[Natrij|Na]]+ vanivan.
 
 
4

uređivanja