Hefest: razlika između inačica

[[Slika:Rubens - Vulcano forjando los rayos de Júpiter.jpg|mini|[[Peter Paul Rubens]]: [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]] (Hefest) kuje [[jupiter (mitologija)|Jupiterove]] (Zeusove[[Zeus]]ove) strijele<small>, [[17. stoljeće]]</small>]]

'''Hefest''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἡφαιστος}}''', ''Hêphaistos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je [[kovač]], zaštitnik obrtnika[[obrt]]nika, [[kiparstvo|kipara]], [[metal]]urga i [[vatra|vatre]]. Hefestov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]].

[[Dorski grčki|Dorski]] i [[eolski dijalekt|eolski]] oblik Hefestova [[ime]]na jest ''(H)aphaestus''. [[Walter Burkert]]<ref>[[Burkert]]: 414.</ref> piše da ime ''a-pa-i-ti-jo'' na [[linear B|linearnom B]] pismu iz [[Knossos]]a može biti identificirano s njime. Mnogi etimolozi vjeruju da Hefestovo ime nije grčkog porijekla. Kod [[grčkiHomer]]a<ref>[[Homer]]: jezik|grčkog''[[Ilijada]]''; porijekla2/426</ref> Hefestovo [[ime]] stoji kao zamjena za [[vatra|vatru]].

[[Slika:Hephaistos.temple.AC.02.jpg|mini|200px|desno|Hefestov hram<small>, [[Atena (grad)|Atena]]</small>]]

Danas se na [[Atena|atenskoj]] [[Agora|Agori]] nalazi [[hram]] posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih [[olimpski bogovi|starogrčkim božanstvima]].

== [[Mitologija]] ==

=== Rođenje i povratak na [[Olimp]] ===

Kako i [[Homer]] navodi u svojoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', [[Zeus]] ga je bacio s [[Olimp]]a jer je oslobodio svoju majku [[Hera|Heru]] koja je bila privezana [[zlato|zlatnim]] lancem između zemlje i neba, nakon svađe sa Zeusom. Hefest je padao devet dana i noći, a potom je pao na [[otok]] [[Lemnos]] gdje su ga odgojile [[Tetida]] i [[Eurinoma]]. Izrastao je u majstora obrtnika, a potom su ga vratili na Olimp jer je svojim umijećem bio koristan bogovima. Druga inačica mita govori da je [[Hera]] bila užasnuta kad je vidjela ružnoću svoga potomka te da ga je sama bacila s Olimpa.

Hefest se osvetio svojoj majci [[Hera|Heri]] koja ga je odbila napravivši joj začarano [[zlato|zlatno]] prijestolje koje joj, kad bi se ona sjela na nj, nije dopuštalo da ga napusti. Ostali su bogovi molili Hefesta da se vrati na [[Olimp]] i da je pusti, ali on ih je stalno odbijao. [[Dioniz]] ga je napio i vratio ga na Olimp na [[mula|mulinim]] leđima. Hefest je oslobodio Heru nakon što su mu dali [[Afrodita|Afroditu]], [[božica|božicu]] [[ljubav]]i, kao svoju ženu. U drugoj inačici mita, dobio je njezinu ruku da bi se spriječili sukobi ostalih bogova oko nje same, budući da je on bio najnesigurniji od bogova.

=== [[Kovač]] ===

Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za [[bog]]ovebogove:

* [[Zeus]]ove munje,

* [[Hermes]]ovu krilatu kacigu i sandale,

* [[Egida]] - štit ([[Zeus]]ov i [[Atena (mitologija)|Atenin]]),

* [[Afrodita|Afroditin]] pojas,

* [[Agamemnon]]ov štap,

* [[Ahilej]]ev štit,

* [[Heraklo]]vu čegrtaljku,

* [[Helije]]ve kočije,

* [[Eros]]ov luk i strijele,

Hefestu je pomagao [[Kiklop]], njegov asistent u kovanju. Također je napravio i [[metal]]ne [[robot]]e koji su mu pomagali. Njegovu je [[vatra|vatru]] ukrao [[Prometej (mitologija)|Prometej]] koju je odnio ljudima, a poslije je Hefest napravio i ženu [[Pandora|Pandoru]]. Hefestove su kovačnice u [[vulkan]]ima. Hefest je okovao Prometeja na [[Kavkaz]]u. Hefest je izgradio palače ostalim bogovima i božicama.

Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je sjeme palo na tlo te se [[Erihtonije Atenski|Erehtej]] rodio iz [[Majka Zemlja|Majke Zemlje]], [[Geja (mitologija)|Geje]]. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka. Druga inačica priče govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala [[vuna|vunenom]] tkaninom koju je bacila na tlo. Treća inačica govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali ona je nestala s bračne postelje te je on [[ejakulat|ejakulirao]] na tlo.

=== Hefest i [[Afrodita]] ===

Hefest i [[Afrodita]] imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije svidjelo. Varala ga je s [[Ares]]omAresom, bogom rata[[rat]]a. U [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'' Alkinoj pjeva o mitovima. [[Helije]] je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio [[olimp]]skome vijeću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene [[ljubav]]nikeljubavnike. U točno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je [[olimp]]skeolimpske [[bog]]ovebogove i božice da vide par. Božice su odbile, ali bogovi su došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu [[Trakija|Trakiju]]. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najvjerojatnije razveo od Afrodite i vratio je njezinu ocu.

Prema [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', Hefestova je žena bila [[Agleja]], jedna od [[Harite|Harita]].