Knežev dvor: razlika između inačica

Natpis '''''Obliti privatorum publica curate''''' ([[latinski|lat.]], ''Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničke'') nalazi se na ulazu u '''Knežev dvor''', sjedište vlade i stan [[knez]]a [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Za vrijeme [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] [[knez]] se birao na mandat u trajanju od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu [[malo vijeće|malog vijeća]]. U Kneževom dvoru [[knez]] je imao svoj ured i stan u kojem je boravio za vrijeme mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati Knežev dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu.

 

Prvi spomeni o zgradi na prostoru današnjeg Kneževog dvora javljaju se u 13. stoljeću kada se spominje utvrda 'castellum'. Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postepeno pretvarala u palaču. [[1435]]. U oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor razrušen. Nakon toga pristupilo se obnovi tijekom koje je Knežev dvor dobio današnju strukturu. Obnovu je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]] koji je osim obnove Kneževog dvora u [[Dubrovnik]]u izgradio [[vodovod]] i [[onofrijeve fontane|2 fontane]]. Zgrada Kneževog dvora obnovljena je u stilu kasne [[gotika|gotike]]. Zgrada je nakon toga doživjela još 2 puta veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]]. Nova eksplozija [[barut]]a oštetila je Knežev dvor. U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti. Tijekom obnove zgradi je u nekim detaljima utisnut [[renesansa|renesansni]] pečat, a poslije i [[barok|barokni]]. Trijem u prizemlju obnovljen je u renesansnom stilu, a zgrada je izgubila [[gotika|gotička]] vertikalu u korist [[renesansa|renesansne]] horizontale).

 

 

== Sadašnjost ==