Geostatistika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno
mNema sažetka uređivanja
Redak 12:
No izvorno, izraz '''geostatistika''' potječe od [[Georges Mathéron|Georgesa Mathérona]] i njegovih kolega iz Centra za morfološku matematiku (franc. Centre de Morophologie Mathematique) u [[Francuska|francuskom]] gradu [[Fontainebleau]]u. Tim pojmom opisali su metode razvijene za rješavanje problema procjene koncentracije [[ruda]], prvo [[zlato|zlata]], a zatim i drugih vrsta sirovina. Geostatistička ideja razvijena je uglavnom neovisno o tada dominantnim radovima u području [[prostorna statistika|prostorne statistike]] (engl. spatial statistics), sa svojom izvornom terminologijom i stilom. Prve rezultate geostatističkih istraživanja Mathéron je objavio u svojoj doktorskoj disertaciji te nekoliko radova u 60-im godinama prošloga stoljeća (Mathéron 1962., 1963., 1965.). Ta djela još se i danas smatraju kapitalnim radovima toga područja i nerijetko se citiraju. Tada je prvi put matematički opisana metoda kriginga, danas još uvijek najbolja tehnika za determinističku procjenu vrijednosti varijable u prostoru.
 
[[Kriging]] je prvi put upotrijebljen za procjenu koncentracije zlata u [[rudnik|rudnicima]] Južne Afrike. To je napravio Krige (1951.), komu je u čast metoda imenovana krigingom. Nakon Mathérona, teorija (semi)variograma, kriginga i kokriginga objavljena je u nizu knjiga. Veliku popularnost i upotrebu geostatistika je doživljela u [[Naftna geologija|naftnoj geologiji]], gdje se upotrebljava se karakterizaciju ležišta [[Ugljikovodici|ugljikovodika]], te povezivanje [[Seizmika|seizmičkih]] i bušotinskih podataka.
 
Geostatistika se danas široko koristi za različite determinističke i stohastičke metode procjena. Najčešće determinističke interpolacijske metode predstavljene su [Kriging|krigingom]] i [[Kokriging|kokrigingom]]. [[Stohastika|Stohastičke]] procjene imaju drugačiji algoritam koji u procjene uvodi komponentu '''nesigurnosti'''