Razlika između inačica stranice »Gotička arhitektura«

Dodano 76 bajtova ,  prije 12 godina
poveznice
m (Bot: kategorija: Arhitektura gotike)
(poveznice)
[[Slika:Notre Dame de Paris by night time.jpg|mini|lijevo|300px|''[[Notre-Dame u Parizu]]'' s vidljivim [[kontrafor]]ima u prvom planu, [[1160.]]-[[1250.]]]]
Arhitektura u razdoblju gotike mijenjala se tijekom triju faza:
* rane gotike (svršetak [[12. stoljeće|12.]] i početak [[13. stoljeće|13. st.]] u Francuskoj – npr. [[Notre-Dame]] i [[Chartres]]),
* klasične gotike (vrhunac oko [[1220.]] – [[Reims]] i [[Amiens]] i traje gotovo cijelo stoljeće) i
* kasne gotike (14. i prva desetljeća [[15. stoljeće|15. st]]. širom Europe).
 
'''Ranu gotiku''' obilježuje jednostavnost i čistoća oblika, što se oslanja na romaničku tradiciju. Klasične katedrale su trobrodne građevine naglašenih vertikala i strmih svodova, krov transepta ima istu visinu kao i glavni brod, na zapadnoj strani imaju jednu ili dvije kule, fasade su podijeljene u nekoliko horizontalnih zona, a kontrafori dijele cijelu crkvu vertikalno.
U '''kasnoj gotici''' se osjeća gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije, tj. u pretrpanosti ukrasom. Kasna gotika je raširena diljem Europe i [[Talijani]] je nazivaju '''cvjetna gotika''' (''gotico fiorito'') zbog brojnih cvjetnih ukrasa, dok je [[Francuzi]] nazivaju '''plamenom''' (''flamboyant'') jer izražava nemir oblika i treperenje svojstveno plamenu i vatri. Njemačka gotika je dosljedna francuskoj dekorativnoj gotici (Npr. najimitativnija je ''katedrala u [[Ulm]]u''), ali je ponekad i reinterpretira u originalnu arhitekturu (npr. ''[[Sv. Ana]] u [[Annaberg]]u'').
 
[[Slika:Brogi, Giacomo (1822-1881) - 4588 - Milano - La cattedrale.jpg|mini|lijevo|250px|''[[Milanska katedrala]]'', [[fotografija]] iz [[1870.]]]]Kao i u Romanici javljaju se regionalizmi u gradnji. Tako Talijani ne prihvaćaju tako lako strani stil i grade jednu jedinu gotičku katedralu dosljednu svim načelima dekorativnog stila, a to je katedrala u [[Milan]]u. Gradi se gotovo 500 g.godina i biva dovršena tek polovinom [[19. stoljeće|19. st.]] Gotika u [[Venecija|Veneciji]] je pravi primjer cvjetne gotike. Razlozi forsiranom perforiranju pročelja su u muljevitom tlu koje je moglo podnijeti samo skeletnu građu sa željeznim sponama. (''[[Duždeva palača]]'', ''[[Ca d'Oro]]'' – Zlatna kuća itd.). [[Mlečani]] koriste dekoracije [[bizant]]sko-[[saraceni|saracenskih]] elemenata, [[mauri|maursko]] šiljastih i djetelinastih lukova itd.
 
[[Slika:Salisbury Cathedral.jpg|mini|250px|''[[Katedrala u Salisburyju]]'', započeta 1220.]]