Josip Šokčević: razlika između inačica

Na tragu ''Carske Listopadske diplome'' ( liberalne po duhu i reformističke ), ''ban Šokčević'' saziva ''Bansku konferenciju'' od 55 hrvatskih uglednika, koja je trebala dati prijedloge o novom izbornom zakonu za Hrvatsku i preuređenju [[Habsburg|Habsburške Monarhije]]. ''Šokčević'' dopušta obnavu političkih stranaka. No poslije ''Carskih Veljačkih patenata'' [[1861]]., kojima se osniva ''Carevinsko vijeće'' u [[Beč|Beču]] i državna upravu ponovo snažno centralizira, s umanjenim ovlaštenjima uspostavljenih zemaljskih sabora, ''Šokšević'' se politički razočarava i gubi. Pod njegovim predsjedanjem održavaju se [[Hrvatski sabor|Hrvatski sabori]] [[1861]]. i [[1865]]. , koji nisu donijeli ničeg bitnog jer Hrvatski sabornici nisu jedinstveni kako urediti odnose s [[Mađari|Mađarima]] i [[Austrijanci|Austrijancima]], a pojavila se i [[Ante Starčević|starčevićanska]] opcija o samostalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

 

Godine [[1866]]. nakon poraza [[Austrija|Austrije]] u ratu s [[Prusija|Pruskom]] i krize Monarhije, dolazi do ''[[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] nagodbe''. Hrvatskoj je ostavljeno da se dogovori s Mađarima. ''Ban Šokčević'' je držao da je izigran od strane dvora i podnio je ostavku.

* Dana 27. lipnja [[1867]]. razriješen je banske dužnosti. Već iduće godine je umirovljen, te se povlači se iz političkog i javnog života Hrvatske, potom se seli u [[Graz]], a nakon toga u [[Beč]] gdje i umire [[1896]].