15.452
uređivanja
Razlika između inačica stranice »Almoš«
bez sažetka
m (robot Dodaje: ru:Альмош (принц)) |
|||
|
[[Slika:Chronicon Pictum P105 Kálmán és Álmos kibékülése Dömösön.JPG|thumb|250px|Koloman i Almoš u Dömösu]]
'''Almoš''' je bio nećak ugarskoga kralja [[Ladislav I. Sveti|Ladislava I. Svetog]]. Nakon smrti kralja [[Zvonimir]]a u [[Slavonija|Slavoniji]] je zavladao kralj Ladislav. Za vladara u tom dijelu Hrvatske je postavio Almoša, da bi pokazao da taj dio Hrvatske ne namjerava pripojiti Ugarskoj. Almoša su za vladara priznavali tamošnji pristaše ugarske stranke. Neuspjevši zavladati Hrvatskom, Ladislav je ipak pripojio Slavoniju svojoj državi, pa se Almoš morao odreći naslova kralja i zadovoljiti naslovom hercega Slavonije.
Ipak nije dugo vladao. Potukao ga je i protjerao [[1095.]] godine hrvatski kralj [[Petar Snačić]] (Svačić). Kralj Ladislav je iste godine umro, a naslijedio ga je nećak [[Koloman]]. Almoš je dobio naslov hercega i dio Ugarske na upravu. Kralj Koloman se u Ugarskoj u više navrata morao boriti protiv svog brata Almoša. Njega je još stric Ladislav I. Sveti postavio za kralja Hrvatske, no Koloman je to dokinuo kada je uspostavio svoju vlast. Almoš se smatrao zakinutim, pa se više puta bunio.
1097. godine ugarska vojska je krenula na Hrvatsku. Ugarskoj se vojsci tada ili možda na povratku suprotstavio kralj Petar Snačić na planini
Koloman se nije mogao posvetiti hrvatskim prilikama
Almoš se 1107. godine opet pobunio protiv brata. Pobjegao je u Poljsku, gdje ga je primio knez [[Boleslav III. Krivousti]] ([[1107.]] - [[1138.]]) i pružio mu vojnu pomoć. Almoš je provalio u [[Ugarska|Ugarsku]] i zauzeo grad Abaujvar na Herandu. Čuvši za to Koloman je odmah pohitao s vojskom i opsjeo grad. Almoš se opet predao, a brat mu je ponovno oprostio. Koloman se pritom sklopio tajni savez s Boleslavom III. Krivoustim protiv njemačko-rimskog cara Henrika V.
Već 1108. godine se Almoš opet pobunio. Koloman mu je oduzeo svu imovinu i titulu [[herceg]]a čim je doznao da Almoš opet sprema pobunu. Tada je pobjegao u Njemačku, a car [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik V.]] ga je srdačno primio. Izišao je u susret njegovim molbama i objavio rat Kolomanu želeći od Ugarske učiniti vazalnu njemačku državu. Nijemci su opsjeli grad [[Požun]], a vojska češkog kneza [[Svatopluk]]a, koji je bio njemački vazal, provalila je i pustošila sjeverozapadnu Ugarsku. No tada je Češku napao ugarski saveznik, poljski knez Boleslav III. Krivousti, pa se Svatopluk hitno morao vratiti u Češku. Carev pohod je propao jer se Požun nije predao.
Almoš je umro 1127. godine.
==Izvori==
* Ferdo Šišić, ''Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića I dio'', Zagreb, 1944.
* Ferdo Šišić
▲Ferdo Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Nakladni zavod Matice Hrvatske, zagreb 1990.
[[Kategorija: Hrvatski banovi]]
| |||