Razlika između inačica stranice »Đuro Pilar«

Obrisano 10 bajtova ,  prije 14 godina
bez sažetka
Pilar je iz Bruxellesa otišao u [[Pariz]], u kojem je boravio devet mjeseci školske godine 1869/70. i stekao znanja iz [[minerologija|minerologije]], radio u kemijskom laboratoriju i pohađao paleontološka i geološka predavanja. O Uskrsu godine 1870. otišao je sa članovima pariškoga geološkog društva u sjevernu [[Francuska|Francusku]] i sudjelovao pri geološkom istraživanju sjeveroistočnog dijela Francuske do [[Namur]]a u [[Belgija|Belgiji]].
 
Za vrijeme njegova školovanja, u Zagrebu se dosta radilo na razvijanju [[prirodne znanostiZnanost|prirodnih znanosti]]. Tako godine 1866. Narodni muzej postaje Zemaljskim zavodom. Godine 1867. [[Spiridion Brusina]] preuzima kao pristav upravu prirodoslovnoga dijela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu. Zagrebački prijatelji nagovorili su Đuru Pilara, mladog i sposobnog znanstvenika da se poglavito posveti geologiji kako bi mogao pomoći razvoju moderne hrvatske geologije. On je ovaj zadatak prihvatio i cijeli život posvetio tom cilju. Vratio se u Zagreb, u dobi od 24 godine i 29. srpnja [[1870]]. imenovan je upraviteljem [[Mineral]]oško - geološkog odjela '''Narodnog muzeja u Zagrebu''', a [[1875]]. i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu.
 
Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je [[ekscentričnost]] zemaljske osi. Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg [[led]]a oko jednog pola nego oko drugoga. Napisao je više radova o uzrocima [[oleđivanje|oleđivanja]].
Anonimni suradnik