Perl: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene 1434754 što ju je unio/unijela 78.3.219.82 (Razgovor sa suradnikom:78.3.219.82)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Perl''' -je [[programski jezik]] čije je ime kratica od engl. "Practical Extraction and Reportopće Language"namjene. Originalni autor Perla je Larry Wall, a prva inačica pojavila se [[18. prosinca]] [[1987]]. godine. Perl vuče svoje korijene iz drugih jezika kao što su primjerice [[C_(programski_jezik)|C]], [[sed]], [[awk]] i [[Unix]] [[shell|shell]]. Perl je danas ne samo programski jezik već i vrlo aktivna zajednica programera i korisnika. Odlikuje ga kvalitetan repozitorij gotovih programskih rješenja ([[CPAN]] - kratica od engl. "Comprehensive Perl Archive Network") što mu je ujedno i glavna prednost u odnosu na konkurentne jezike.
 
== Osobine Perla ==
 
Prvotno ime jezika bilo je ''pearl'', a Larry Wall ga je je preimenovao u ''Perl'' nakon otkrića da već postoji jezik [[PEARL|PEARL]]. ''Perl'' se često tumači (i u službenoj dokumentaciju) kao "Practical Extraction and Report Language" premda nije [[akronim|akronim]].<ref>[http://perldoc.perl.org/perlfaq1.html#What%27s-the-difference-between-%22perl%22-and-%22Perl%22%3f "What's the difference between 'perl' and 'Perl'?"]</ref>
Perl je prema svojim karakteristikama [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentirani]] interpretirani programski jezik opće namjene s naglaskom na funkcionalnost, proširivost te laganu krivulju učenja. Perl je bio jezik izbora za razvoj WWW aplikacija sredinom 90-ih godina. Od samih svojih početaka to je jezik [[Unix]] i [[Linux]] sistemskih administratora koji ga koriste u svakodnevnom radu prvenstveno za automatizaciju procesa. Danas postoji i čitav niz korisničkih komercijalnih aplikacija pisanih u Perlu.
 
Perl je prema svojim karakteristikama [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentirani]] interpretirani programski jezik opće namjene s naglaskom na funkcionalnost, proširivost te laganu krivulju učenja. Perl je bio jezik izbora za razvoj WWW aplikacija sredinom 90-ih godina. Od samih svojih početaka to je jezik [[Unix]] i [[Linux]] sistemskih administratora koji ga koriste u svakodnevnom radu prvenstveno za automatizaciju procesa. Danas postoji i čitav niz korisničkih komercijalnih aplikacija pisanih u Perlu.
 
Izvedbena okolina istovjetna je istoimenom prevoditelju koji ima dvostruku namjenu: prevođenje izvornog koda u međuoblik pogodan za neposredno izvođenje (engl. code compilation) te samo izvođenje koda (engl. code execution). Obje funkcije dostupne su u svakom trenutku, odnosno Perl izvedbena okolina omogućava tvorenje novih Perl programa odnosno Perl funkcija u toku samog izvođenja. Time je Perl blizak i funkcionalnim programskim jezicima kao što su [[Smalltalk|Smalltalk]] i [[Haskell_(programski_jezik)|Haskell]].
Line 13 ⟶ 15:
=== Varijable ===
 
U Perlu nije nužno deklarirati varijable prije njihove uporabe (tipično za interpretirane programske jezike), apremda tipovise varijablito sepreporučuje.<ref>[http://perldoc.perl.org/perlintro.html#Safety-net dinamički"perlintro: određuju.safety-net]</ref>
Tipovi varijabli dinamički se određuju tijekom izvršavanja programa.
 
Primjer:
Line 54 ⟶ 57:
== Perl 6 ==
 
Razvoj Perla dobio je novi zamah početkom 2001. godine kada je grupa programera okupljena oko Larrya odlučila pokrenuti novu inačicu pod nazivom [[Perl6_(programski_jezik)|Perl 6]]. Ta je nova inačica po svojim karakteristikama primjer programskog jezika za 21. stoljeće koji ujedinjava sva dobra svojstva modernih programskih jezika koristeći se novom (i nekompatibilnom s aktualnom inačicom) sintaksom i semantikom.<ref>[http://dev.perl.org/perl6/architecture.html "Perl6 Architecture"]</ref> Perl 6 će po svojoj arhitekturi biti donekle sličan [[.NET]] i [[Java_(programski_jezik)|Java]] okolinama s jednom bitnom razlikom: izvedbena okolina će umjesto [[stogovna_tehnika|stogovne tehnike]] koristiti [[tehnika_virtualnog_procesora|tehniku virtualnog procesora]]. Time se Larry i zajednica nadaju bržem izvođenju programa i mogućnosti korištenja dobro poznatih i razrađenih metoda optimizacije prevođenja izvornog koda.
 
Perl 6 još nije dostupan, ali pojedini njegovi dijelovi su već daleko uznapredovali u razvoju. Perl 6 izvedbena okolina poznata pod nazivom [[Parrot|Parrot]] će također omogućiti izvođenje programa pisanih u srodnim jezicima kao što su [[Python_(programski_jezik)|Python]] i [[Ruby_(programski_jezik)|Ruby]]. Perl 6 je po svim svojim značajkama potpuno novi programski jezik i izvedbena okolina te jedan od najvećih aktivnih open-source pothvata koji okuplja veliki broj talentiranih programera. Perl 6 je, prema riječima samog Larrya, potpuna obnova Perla i zajednice programera i korisnika.
 
Od 2008. godine, jedna od implementacija Perl 6 jezika je i Rakudo <ref>[http://www.rakudo.org/2008/01/the-compiler-formerly-known-as.html "The compiler formerly known as 'perl6'"]</ref> koja se pokreće na [[Parrot|Parrot]] okolini i koja se aktivno razvija od strane Perl 6 zajednice. Rakudo, od prosinca 2008. godine, prolazi testiranje za preko 50% specifikacija jezika Perl 6.<ref>[http://use.perl.org/~pmichaud/journal/38083 "Rakudo now passing over 5,000 spectests"]</ref>
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
[[Kategorija:Programski jezici]]