Nihilizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Alexbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ko:허무주의
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Nihilizam''' proizlazi od latinske riječi ''nihil'' što u prijevodu znači ''ništaništo''. To je nazor koji poriče vrijednost teorijskih i praktičnih zasada, društvenih normi i ideala. Termin nihilizam prvi puta upotrebljava Turgenjev u romanu Očevi i djeca (1862.) karakterizirajući njime životni stav i poglede svog junaka Bazarova. Nasuprot idolatrijskim shvaćanjima okoline, Bazarov se cinički odnosi prema svakom autoritetu radikalno ispovijedajući jedino [[naturalizam|naturalističku]] filozofiju i znanost; no njegovu je posvemašnom [[kriticizam|kriticizmu]] stran i svaki konstruktivni društveni napor. Takvo nastrojenje obilježava i ondašnji politički pokret koji se manifestirao anarhizmom, a razvio se osobito među studentskom omladinom. Njihov radikalni individualizam, i pored naglašene materijalističko- kritičke osnove, treba strogo lučiti od socijalne doktrine Černiševskog, Dobroljubova, Pisareva i njihova kruga.
 
Širenjem ruske književnosti termin je preuzet na Zapadu, ali bez izrazitije političke konotacije, prvenstveno kao oznaka za svojevrsni [[ateizam|ateizam]] kojeg su prototipovi junaci Dostojevskog: Ivan Karamazov i Kirilov. Takav nihilizam najbolje očituje razglašeni stav: Ako nema boga, sve je dopušteno, tj. tada je najviša vrijednost individualna sloboda, a njena je kruna egzistencijalni izbor samoubojstva.