Razlika između inačica stranice »Čovjekoliki majmuni«

Dodana 5.063 bajta ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
m
m
}}
 
'''Hominoidea''', '''čovjekoliki majmuni''' ili '''òpice'''<ref> Charles Darwin, Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu, prev. Josip Balabanić, Školska knjiga, Zagreb, 2007, sv. I, str. 8-9;.</ref><ref> Hrvatski enciklopedijski rječnik, EPH d.o.o. Zagreb i Novi Liber d.o.o. Zagreb, 2004, sv. 7, str. 161.</ref>, odnosno '''hominoidi'''. Prema danas prihvaćenom klasifikacijskom sustavu, postoje dvije [[porodica (taksonomija)|porodice]] hominoida:
 
* porodica ''[[Hylobatidae]]'' u kojoj su 4 roda i 13 vrsta [[giboni|gibona]], među koje spadaju [[bjeloruki burmanski gibon]] i [[siamang]], a koji se zajednički nazivaju [[mali čovjekoliki majmuni|malim čovjekolikim majmunima]].
 
* porodica ''[[Hominidae]]'' koja se sastoji od [[orangutan]]a, [[gorila]], [[čimpanza]] i [[čovjek]]a, pod zajedničkim nazivom [[veliki čovjekoliki majmuni]] ili '''hominidi'''. Hominidi obuhvaćaju dvije zasebne vrste [[čimpanza]] ([[bonobo]] ''Pan paniscus'' i [[obična čimpanza|običnu čimpanzu]] ''Pan troglodytes''), dvije vrste [[gorila]] ([[zapadni gorila]], ''Gorilla gorilla'' i [[istočni gorila]], ''Gorilla grauen''), te dvije vrste [[orangutan]]a ([[borneanski orangutan]] ''Pongo pygmaeus'' i [[sumatranski orangutan]] ''Pongo abelii'').
 
[[Slika:Hominoid_taxonomy_7-hr.PNG|lijevo|okvir|Porodično stablo Hominoida]]
 
 
==Terminologija — negdašnjaprijašnja i sadašnja==
 
"Òpica"<ref>ibidem</ref> (jopac, ''prasl.'' opica, ''rus.'' ópica, ''staročeš.'' op, ''češ.'' opice, ''staroeng.'' apa, ''eng.'' ape, ''staronjem.'' affo, ''njem.'' Affe, ''nizoz.'' aap, ''velš.'' epa) riječ je nepoznata podrijetla, možda [[onomatopeja]] glasanja. Izraz ima dugu povijest neispravnog korištenja. Najranije značenje jest bezrepi (stoga krajnje sličan čovjeku) ne-ljudski primat, ali s razvojem [[zoologija|zoološkog]] znanja postalo je jasno da se bezrepost javlja i kod mnogih drugih i napovezanih [[vrsta]].
Do prije nekoliko desetljeća mislilo se da su ljudi znatno različiti od ostalih opica ili čovjekolikih majmuna (pa čak i od velikih čovjekolikih majmuna), tako da i danas mnogi misle da izraz "opice" ili "čovjekoliki majmuni" uopće ne obuhvaća ljude. Mnogi biolozi drže da je sasvim netočno razmišljati o čovjekolikim majmunima ili opicama u biološkom smislu, a ne uvrstiti među njih i ljude. Izraz "ne-ljudski čovjekoliki majmuni" ili "ne-ljudski veliki čovjekoliki majmuni" koristi se sve češće kako bi se istaknula [[monofilija|monofiletska]] veza između ljudi i ostalih opica ili čovjekolikih majmuna kad se govori samo o ne-ljudskim vrstama.
 
==Povijest taksonomije hominoida==
 
Povijest taksonomije hominoida pomalo je zbunjujuća i složena. Imena podskupina mijenjaju svoja značenja kako s vremenom novi dokazi, proistekli iz otkrića novih okamina i uspoređivanja anatomije i sekvencija DNK, unose promjene u shvaćanja veza među hominoidima. Priča o taksonomiji hominoida priča je o postupnom spuštanju čovječje vrste s njezina posebnog položaja u taksonomiji na jednu od grana ravnopravnih s ostalim granama. To pokazuje sve veći utjecaj [[kladistika|kladistike]] (znanosti o klasificiranju živih bića strogo pema podrijetlu) na taksonomiju.
 
Do 2006. godine imamo osam [[rod (taksonomija)|rodova]] hominoida. To su četiri roda velikih čovjekolikih majmuna ([[Homo (rod)|''Homo'']] (ljudi), ''[[Pan]]'' (čimpanze), ''[[Gorilla]]'' (gorile) i ''[[Pongo]]'' (orangutani)), i četiri roda [[giboni|gibona]] (''[[Hylobates]]'', ''[[Hoolock]]'', ''[[Nomascus]]'' i ''[[Symphalangus]]'').
=Promjene u taksonomiji=
 
[[1758.]] godine je [[Carl Linné]], oslanjajući se na izvješća iz druge i treće ruke, bio stavio i drugu vrstu u rod ''Homo'' zajedno s ''H. sapiensom'': ''Homo troglodytes'' ("špiljski čovjek"). Nejasno je na koju se životinju taj nazivodnosio, jer Linné nije imao niti jedan primjerak na koji bi se pozivao, pa prema tome niti precizan opis. Linné je orangutanu dao naziv ''Simia satyrus'' ("majmun satir"). Stavio je tri roda ''Homo'', ''[[Simia]]'' i ''Lemur'' u porodicu ''Primates''.
 
Naziv ''troglodytes'' za čimpanzu je koristio [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbach]] [[1775.]] godine, ali ga je premjestio u rod ''Simia''. Orangutana je u rod ''[[Pongo]]'' premjestio [[1799.]] godine [[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]].
 
Linnéovo svrstavanje ljudi među primate zajedno s majmunima i opicama (čovjekolikim majmunima) predstravljalo je problem onim ljudima koji su poricali bliske veze ljudi s ostalim pripadnicima životinjskog carstva. Linnéov luteranski [[nadbiskup]] okrivio ga je za "bezbožnost." U pismu [[Johann Georg Gmelin|Johannu Georgu Gmellinu]] napisanom [[25. veljače]] [[1747.]] godine, Linné piše:
 
:Neugodno mi je što moram svrstati ljude među primate, ali čovjek sam sebe dobro poznaje. Nemojmo se igrati riječima. Meni je svejedno koje ćemo ime koristiti. Ali ja najozbiljnije očekujem od tebe i čitava svijeta općenito razlikovanje ljudi od simia na temelju prirodoslovnih načela. Za druga ja ne znam. Da mi ih bar netko može pokazati! Ako nazovem čovjeka simiom ili obrnuto, sve ću teologe okrenuti protiv sebe. A možda bi i trebalo, po pravilima struke.<ref>Pismo, Carla Linnaeus Johannu Georgu Gmelinu. Uppsala, Švedska, 25. veljače 1747." Švedsko Linneovo Društvo.</ref>
 
Dakle, [[Johann Friedrich Blumenbach]] je u prvom izdanju svojega ''Prirodoslovnog priručnika'' ([[1779.]]) predložio podjelu primata na ''[[Quadrumana]]'' (od lat. ''quattuor'' četiri , i ''manus'' ruke, to jest majmuni i opice) i ''[[Bimana]]'' ("koji imaju dvije ruke", to jest ljudi). To su razdvajanje prihvatili i drugi prirodoslovci, napose [[Georges Cuvier]]. Neki su to razdvajanje uzdigli na razinu [[red (taksonomija)|reda]].
 
Međutim, mnoge sličnosti između ljudi i ostalih primata — a posebno velikih čovjekolikih majmuna — jasno su pokazivale da to razdvajanje nema znanstvenog smisla. [[Charles Darwin]] je u [[Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu|Podrijetlu čovjeka]] pisao:
 
:Većina prirodoslovaca koji su razmatrali cjelokupno ustrojstvo čovjekova tijela, uključivši njegove duhovne sposobnosti, povela se za [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbachom]] i [[Georges Cuvier|Cuvierom]] te čovjeka uvrstila u zaseban red pod nazivom ''Bimana'' (dvoruki), jednake vrijednosti kao redovi ''Quadrumana'' (četverorukaši), ''Carnivora'' (mesojedi), itd. U posljednje vrijeme neki naši najbolji prirodoslovci vratili su se mišljenju koje je prvi predložio [[Carl Linné|Linnaeus]], tako važnom zbog njegove pronicavosti, i čovjeka su smjestili u isti red s četverorukašima (''Quadrumana'') pod nazivom ''Primates'' (primati). Opravdanost toga zaključka mora se priznati ponajprije ako imamo na pameti upravo iznesene primjedbe o razmjerno maloj važnosti jako razvijenog mozga u čovjeka za njegovu klasifikaciju; te da jako izražene razlike između ljudske lubanje i lubanje u majmuna četverorukaša (što su u posljednje vrijeme osobito isticali [[Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff|Bischoff]], [[Christoph Theodor Aeby|Aeby]] i drugi) očito potječu od toga što su im se mozgovi različito razvijali. Usto, moramo se prisjetiti da su gotovo sve druge važnije razlike između čovjeka i četverorukaša očito prilagodbene naravi i da su poglavito u svezi s uspravnim položajem tijela; tako je s ustrojstvom njegove šake, stopala i zdjelice, sa zakrivljenošću njegove kralježnice i položajem glave.<ref>Charles Darwin, Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu (1871.), Školska knjiga, Zagreb, 2007, str. 130-131.</ref>
 
===Promjene u taksonomiji===
 
{| class="wikitable"
| Do otprilike 1960. godine, hominoidi su obično bili dijeljeni na dvije porodice: ljudi i njihovi izumrli srodnici stavljani su u [[Hominidae]], ostali čovjekoliki majmuni u ''[[Pongidae]]''.<ref>{{cite journal|author = [[George Gaylord Simpson|G. G. Simpson]] | year = 1945 | title = The principles of classification and a classification of mammals | journal = Bull. Am. Mus. Nat. Hist. | volume = 85 | pages = 1–350}}</ref>
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_1_hr.PNG|right|300px]]
|-
| U 1960-ima su na taksonomiju primijenjene tehnike [[molekularna biologija|molekularne biologije]]. Goodman je u svojoj imunološkoj studiji serumskih bjelančevina 1964. predložio podjelu hominoida na tri porodice, s ne-ljudskim čovjekolikim majmunima stavljenima u ''[[Pongidae]]'', a malim čovjekolikim majmunima (gibonima) u ''[[Hylobatidae]]''.<ref name=Goodman>{{cite book | author = M. Goodman | year = 1964 | chapter = Man’s place in the phylogeny of the primates as reflected in serum proteins | editor = S. L. Washburn | title = Classification and human evolution | publisher = Aldine, Chicago|pages = 204–234}}</ref> Ta je [[trihotomija]] hominoidskih porodica, međutim, potaknula znanstvenike na razmišljanje koja je od tih porodica prva [[specijacija|specijalirala]] iz zajedničkoga hominoidnog pretka.
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_2_hr.PNG|right|300px]]
|-
| Unutar natporodice ''Hominoidea'', giboni su [[egzoskupina]] (engl. ''outgroup''): što znači da su ostali hominoidi povezaniji jedni s drugima negoli bilo koji od njih s gibonima. Zbog toga su ostali veliki čovjekoliki majmuni smješteni u porodicu ''Hominidae'' zajedno s ljudima, spuštanjem dotadašnje porodice Pongidae u potporodicu; porodica ''Hominidae'' sad je sadržavala potporodice ''[[Homininae]]'' i ''[[Ponginae]]''. Potom je opet trostruko cijepanje u potporodici Ponginae navelo znanstvenike na pitanje koji je od ta tri roda najslabije povezan s ostalima.
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_3_hr.PNG|right|300px]]
|-
| Istraživanja su pokazala da su [[orangutan]]i egzoskupina, ali usporedba ljudi s tri ostala roda hominida pokazala je da su afrički čovjekoliki majmuni (čimpanze i gorile) povezaniji jedni s drugima negoli ikoji od njih s orangutanima. Ovo je dovelo do postavljanja afričkih čovjekolikih majmuna u potporodicu ''Homininae'', što je stvorilo još jedno trostruko razdvajanje. Ovakvu klasifikaciju prvi je predložio M. Goodman 1974. godine<ref name=Goodman1>{{cite journal | journal = Annual Review of Anthropology | volume = 3 | pages = 203–228 | year = 1974 | doi = 10.1146/annurev.an.03.100174.001223 | title = Biochemical Evidence on Hominid Phylogeny | author = M. Goodman}}</ref>
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_4_hr.PNG|right|300px]]
|-
|Pokušavajući razriješiti trihotomiju ''Homininae'', neki su autori predlagali podjelu potporodica ''Homininae'' na tribuse ''Gorillini'' (afrički čovjekoliki majmuni) i ''Hominini'' (ljudi).
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_5_hr.PNG|right|300px]]
|-
| Međutim, uspoređivanja DNK pružaju uvjerljiv dokaz da unutar potporodice ''Homininae'', gorile predstavljaju egzoskupinu. Odatle se dalo zaključiti da bi čimpanze trebale biti u skupini ''Hominini'' zajedno s ljudima. Takvu je klasifikaciju prvi predložio (premda za rang niže) M. Goodman et al. 1990. godine. (Vidjeti [[Evolucijska genetika čovjeka]]).
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_6_hr.PNG|right|300px]]
|-
<br clear=left>
 
== Izvori ==
{{Reference}}
 
1.168

uređivanja