Razlika između inačica stranice »Valjevo«

Obrisano 19 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
m (robot Dodaje: da:Valjevo)
[[Slika:Centar grada Valjevo.jpg|mini|'''Valjevo''', centar grada]]
'''Valjevo''' je grad u [[Srbija|Srbiji]] s oko 60.000 stanovnika i sjedište istoimene općineopštine.
 
== SmještajSmeštaj ==
Nalazi se nepunih 100 kilometara južno od [[Beograd]]a. Gradska jezgra smještenasmeštena je u kotlini kroz koju protječeprotieče rijekareka [[Kolubara]]. Plodna i brdima zaštićena dolina uz rijekureku od pamtivijekapamtiveka je pružala dobre uvjeteuslove za život, na što ukazuju na tlu grada pronađeni tragovi boravka ljudskih zajednica još iz vremena mlađeg kamenog doba.
 
== PovijestIstorija ==
 
U povijesnoistorijsko doba, od kraja prvog stoljećaveka prijepre [[KristHrist]]a, valjevska kotlina se, zajedno s drugim teritorijima današnje Srbije, našla u sastavu Rimskoga carstva, da bi, poslijeposle njegove podjelepodele krajem četvrtog stoljećaveka, ušla u okvire Istočnog Rimskog Carstva. TijekomTokom seobe naroda na ovajovoj bizantskivizantijskoj teritorijteritoriji trajno se naseljavaju [[Slaveni]] i osnivaju više manjih državica, sklavinija, koje su bile sad autonomne, sad u sastavu različitih većih država koje na [[Balkan]]u nastaju i nestaju: [[Bugarska]], [[Samuil]]ovo carstvo makedonskih Slavena, [[Ugarska]], da bi u 11. stoljeću opet potpale pod utjecaj [[Bizant]]a. U to vreme teritorij Srbije je bio poprište čestih sukoba Bizantije i Ugarske. Lokalni velikaši su podržavajući naizmjence jednu i drugu stranu tražili pogodan trenutak za osamostaljenje. Taj trenutak je uočio i iskoristio [[Stefan Nemanja]] krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], postavljajući temelje autonomne države, koja će pod njegovim nasljednicima postati prvo kraljevstvo, a potom i carstvo. Od samih početaka u okvire te države je ulazila i šira okolica današnjega grada Valjeva. Iz tih vremena na teritoriju samoga grada do današnjih su dana preostali tragovi jednog samostana koji je datiran na kraj 13. i početak 14. stoljeća.
 
Tijekom svih ovih vremena u valjevskoj su kotlini postojala naselja, ali s obzirom da su obavljana samo sondažna arheološka istraživanja, i to na vrlo malim površinama, teško je nešto konkretnije reći o njihovom karakteru i prostoru koji su zauzimala u odnosu na današnju gradsku jezgru kao i o kontinuitetu postojanja i o eventualnim starim imenima. Najstariji do sada poznati spomen Valjeva pod tim imenom je, na osnovu jednog dokumenta iz Dubrovačkog arhiva, datiran u 1393. godinu. O podrijetlu tog imena povijesna znanost još nije rekla svoju konačnu riječ. Postoji više narodnih legendi koje, svaka na svoj način, pokušavaju odgovoriti na to pitanje. Po jednoj Valjevo je dobilo ime po “valjaricama” kojih je bilo duž obala Kolubare. Druga opet ime Valjevo vezuje za dobru, “valjanu”, zemlju u valjevskoj kotlini. Po trećoj legendi Valjevo je svoje ime dobilo po grupi umornih izbjeglica, koji su se, bježeći pred [[Osmanlije|Turcima]] skotrljali, “svaljali”, s okolnih planina u kotlinu. Pored narodne tradicije i [[filologija]] je pokušala dokučiti tajnu porijekla ovoga imena, ali i tu ima više hipoteza. Po jednoj, riječ Valjevo je nastala od stare latinske riječi “''vallis''”; dolina. Po drugoj od riječi [[val]], zbog rijeke koja je pri bujicama plavila kotlinu. Neki su uz to skloni u imenu Valjeva prepoznati i iskvareni oblik imena rane [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] tvrđave, čije su postojanje, negdje na [[Balkan]]u, pod imenom “Balba”, zabilježili [[bizant]]ski povijesni izvori.
Anonimni suradnik